Nova Evropa

ideologija u mnogim vrlo markantnim stvarima sa socijalističkom doktrinom iz predmarksističkoga doba, baš kao i od moderne marksističke socijalističke doktrine, Zadrugarstvo obuhvata mmogo šire socijalno-ekonomsko pitanje, — ono ima svoje naročite poglede na ekonomski poredak i na rješavanje socijalnoga pitanja.

Na drugoj strani stoji zadružna ideologija u dosta bliskom i vrlo interesaninom odnošaju prema klasičnoj liberalnoj nacijonalno-ekonomskoj struji Adama Smita, i prema ostalim ovoj struji više ili manje bliskim strujama »kapitalističkih« ekonvmista. Zadrugarstvo je uvrstilo u svoj program nekoje baš bitne i karakteristične principe ovih struja, koje možemo ovdje, radi kratkoće izraza, nazvati skupnim imenom »individualističke« doktrine, Uslijed ovoga je razumljivo, da zadruđarstvo imade oduševljenih sljedbenika i medju ovim individualistima-ekonomistima, Dapače, znameniti utemeljitelji njemačkoga zadrugarstva, naprimjer, Herman Šulce-Delić, i Fri· drih Vilhelm Rajfajzen (Reiffedsem), nuti su bili socijalisti niti su simpatizovali sa socijalizmom, Kod Rajfajzena je omalovažavanje kapitala, i antipatija naspram kapitalizmu, proizilazila ız njegove duboke religijoznosti; a Šulce-Delić je bio izrazit pristalica smitilanizma, i u svome zadružnom sistemu čini znatne ustupke kapitalizmu,

Povrh суеба ovoga, potrebno je moderno zadrugarstvo strogo lučiti od korporativnoga režima sredovječnih cehova. Amalogno zadrugarstvu bili su i sredovječni cehovi asocijativna udruženja stanovitih socijalnih klasa, sa zadaćom da koncentrisanjem sitnih i sitnijih ekonomskih snaga zaštite i unaprede interese tih klasa, dakle, i da se s tim interesima usko skopčane stanovite grane narodne privrede održe i učine produktivnijima, Da bi razlika od njih bila što vidnija, poprimilo je zadrugarstvo ime kooperativne asocijacije, a režim koji rezultira iz zadružnih principa označuje se kao kooperativni režim.

Toliko za najopćenitiju orijentaciju, a sada da predjemo ma prikaz same zadružne ideologije, te da obilježimo, prvo, odnos zadrugarstva prema socijalizmu,

Za stari (predmarksistički), i za moderni marksistički socijalizam, karakteristično je: 1) stanovište prema kapitalu kao faktoru produkcije, i kao učesniku u razdiobi nacijonalnoga prihoda; 2) stanovište u shvatanju općega i posebnoga interesa; 3) stanovište prema privatnom vlasništvu; 4) zahtjev glede transformacije unajmljenoga rada u rad suvlasnika, i 5) novi ekonomski i socijalni poredak u socijalističkoj državi, Da idemo redom, tačku po tačku,

266