Nova Evropa

Starom socijalizmu nije od tolike važnosti pitanje, da Б је kapital sam po sebi produktivan; njemu је daleko važnije đa utvrdi, da su kapitali, kakvigod bili, samo orudja rada, koja sopstvenici (odnosno kapitalisti) kao depoziteri orudja rada ireba da razdijele medju radnike, te da iz tako izvršene razdiobe proisteknu razni prihodi koji se označuju imenima: interes, zakupnina, i t. d, Uslijed toga otpada od паcijonalnoća prihoda uvijek po jedan dio kapitalu kao takovu, tojest sopstveniku {odnosno kapitalisti), samo zato što je ovaj sticajem prilika, depozitar orudja rada. To ide naravno na štetu radnika, jer on ne dobija puni ekvivalent svofa rada, — to je »eksploatacija čovjeka od strane čovjeka«, Kapital zadobija time karakter monopola, on postaje simvolom neopravdanoga privilegija prema radu [ireba se sjetiti, recimo, samo rente od zemlje u gradovima), Moderni socijalizam, t. j. marksizam, bazira na negaciji produktivnosti kapitala, Kapital je samo kondenzovani rad, — rad stvara cjelokupnu vrijednost proizvoda, te kapital nema uopće prava da učestvuje u razdiobi nacijonalnoga prihoda, i. j, nema prava niti na kamate niti na posebnu rentu, — Zadružni ideolozi, uglavnom, ne osporavaju kapitalu produktivnost; ali da bi se podiglo poštivanje i cijenjenje rada, te da se dokine monopolni, privilegovani položaj kapitala — ukoliko ovaj doista postoji —, daje zadrugarstvo kapitalu podredjeni položaj prema ostalim komponentama koje igraju ulogu u ekonomskom i socijalnom dogadjanju, Osnovna je crta svih pravih kooperativnih asocijacija, da ne polažu težište svoga prosperiteta na zadružne udjele (akcije) nego na radne i moralne kvalitete svojih članova — ma njihovu ličnost; kapital je pritom dakle »nužno zlo« koje uvijek ima da bude podredjeno ličnosti, Uslijed ovoga ograničuju kooperative Каmatnjak na što nižu stopu, i odriču se bilo kakove dobiti (profita); štaviše: pravim КооретаНуата, Када dijele medju svoje članove suviške poslovanja, nije ključ raspodijele iznos udjela koje posjeduje pojedini zadrugšar nego revnost zadrugara u radu, Kooperativne asocijacije su dakle udruženja ličnosti, a ne udruženja kapitala, To nije paradoks, premda kooperative kao privredna udruženja trebaju kapital i rade sa kapitalom, Zato kooperative svoje zadružne udjele {akcije} i me daju kolirati na berzi, i zato je dapače članovima kooperativa statutima zabranjeno da si medjusobno odstupaju svoje udjele, tojest pristup novih članova bezuvjetno je vezan za prijem od strane upravnoga odbora kooperative, Zar nije ovo selekcija ličnosti? ,.,. Kooperative dapače ograničuju i visinu akcijskoga kapitala (broj udjela) koji može pojedini član da upiše, samo da bi sprečile da kapital postane na ovaj način suvereni faktor, 1 najvitalnije pravo članova: pravo glasa na glavnim skupštinama,

267