Nova Evropa

kao vrhovnom forumu Кооретануе, пе одтјетије зе — Као ч akcijonarskim društvima — prema visini upisanoga akcijskoga kapitala, već svaki član imade samo po jedan glas, Kooperative, prema tomu, pripravljaju duhove za ona vremena kada će prevlast i tiranija kapitala biti srušena: u budućim pokolenjima, čiji će mentalitet biti prožet kooperativističkim pojimanjem, + čija će privreda biti uhvaćena u gustu mrežu kooperativa, rasplinuće se monopolni i privilegovani položaj kapitala kao mjehur od sapunice,

Drago, U istoj opreci prema klasičnoj liberalnoj ekonomskoj struji, koja opći interes identifikuje s interesom potrošača, а imleres proizvadjača smaira kao posebni interes, naglašuje već stari socijalizam: da je opći interes interes radnika, a posebni je interes gotovana, t, j. kapitalista ili poduzetnika. Marksizam naravno ne odstupa od toga, pa na osnovu toga zahtjeva socijalizam, da se ekonomski poredak, i iz ovoga rezultirajuće socijalno diferenciranje, imade reformirati u smislu općega interesa (kao što kaže Anfanten: ».... društvo treba da bude organizovano imajući u vidu radnike, i opći je interes zadovoljen kađa ovi dobiju svoj stalni udio socijalne proizvodnje koja je dovedena do maksimuma«), — Zadrugarstvo, u velikoj većini, usvaja ovu tezu, samo što ova zadobija u režimu potpune kooperacije svoje naročito značenje i svoj pravi smisao, Dva su načina na koja zadrugarstvo kani provesti ovu tezu u život: jedan je, da potrošačke kooperative, okupivši oko sebe bar pretežnu većinu pučanstva, sukcesivno preuzmu u svoje ruke i proizvodnju. Ovaj način nalazimo već kao bitni dio u programu slavnih ročdelskih pijonira u godini 1844; naročito u Velikoj Britaniji su potrošačke kooperaftive to već znatno i realizovale, Drugi je način, da pored potrošačkih kooperativa izvjesni dio proizvodnje vrše samostalne kooperative za proizvodnju, No i ovdje ne bi proizvodnja bila sama sebi svrhom, t, j. ona postaje insfitucijom bez spekulativnoga i eksploatatorskog značaja, jer bi u ostvarenom režimu potlpune kooperacije za kooperative za proizvodnju bili mjerodavni zahtjevi potrošačkih kooperativa. Proizvodnja bi ostala strogo determinisana od strane potrošača. — TI socijalisti dolaze do svoga računa i kod jednoga i kod druбоба od ova dva načina, Kod prvoša dobija radnik kao potrošač i kao član-suvlasnik potrošačke kooperative svoj udio u socijalnoj proizvodnji; a kod drugoga načina dobija ga bilo kao člansuvlasnik potrošačke kooperative, bilo kao član-suvlasnik kooperative za proizvodnju, bilo kao član obiju vrsti kooperativa.

U trećoj tačci — odnos prema privatnom vlasništvu —/ imamo centralnu tačku socijalističke doktrine,. Socijalistima se čini, da će socijalno pitanje biti onim mahom i kao jednim идагcem riješeno, kada se ukine privalna svojina a zavede režim

268