Nova Evropa

петаји ni trunke tehničkoga i ostaloga znanja i vještine? IH, kada kooperative za proizvodnju imaju svoje dućane i -вуоја. skladišta, kako da proizvodjač bude ujedno i trgovac, prodavac, 14,2... Зи! ti problemi poštoje samo prividno, U stvari, nisu nikada, i ne kane nikada, kooperative ukidati tehničku razdiobu тада пебо samo ekonomsku, Tehničko obrazovanje nije zapreka, da'se ne može biti članom kooperative, t, j. nema poteškoća: u some da ovakove poslove obavljaju lica sa takovim obrazovanjem, Još se više ekonomisHli-individualisti pozivaju na tezu klasika; da je lični intetes pokretač svega; da je lična inicijativa јеdiha koja dovodi do uspjeha; treba dakle očuvati spontane snage, i treba im dapače omogućiti potpuno slobodno djelovanje; tim više što se ukrštavanjem ličnih inicijativa provodi u jednu ruku spontana, prirodna, selekcija najsposobnijih, a u drugu ruku, :što se u režimu slobodne konkurencije medjusobnom kompenzacijom ličnih interesa postizava na najprirodniji način ћагтотија 1 орćehiti interes, Ovdje je potrebno ukloniti ponajprije nekoje nesporazume, Već sami ekonomisti-individualisti — ukoliko nisu apsolutni protivnici svakoga intervencijonizma — priznaju, da je vrlo često potrebna i korisna intervencija, da bi se ostvario opći iriteres: patronalske ustanove, filantropska udruženja, socijalno zakonodavstvo za zaštitu radnika, i druge socijalne mjere od strane države, zahtjevaju i odobravaju ti ekonomisti, Nadalje se pita: za čimie teži konačno lični interes, ако-пе ха тадохоепјет ličnih potreba, Ako se lične inicijative spontanim nadhrvavanjern imaju smiriti u smislu općenitogša interesa i socijalne harmonije, onda. to znači da su lične potrebe determinisane općenitim interesom, A zadruđarstvo i neće ništa drugo, jer poštuje 1 586 Пепоз! 1 Нела interes i ličnu inicijativu dotle dok se kreću u okviru općenitoga interesa, No zadrugarstvo misli, da je nepotrebna toliko hvaljena brutalna igra slobodne konkurencije, jer oma, uslijed »nejednakosti u polaznim uvjetima«, t. j. uslijed nejednakoga razmjera sila medju borcima, vodi do monopolnoga položaja, do eksploatisanja, do ekonomskih i socijalnih kriza, Duh zadružne organizacije dosta je individualističan i elastičan da privatnoj inicijativi omogućuje snažan aktivitet; narav zadružne organizacije je takova, da ona u sebi sadrži onaj Hni mehanizam za uravnofežavanje ličnog i kolektivnog interesa, pa čemu onda divlja iregčularna borba? ... Naročito problem ravnoteže izmedju proizvodnje i potrošnje, tojest sprečavanje hiperprodukcije, sprečavanje nagomilavanja produkata i rizika i spekulacije na štetu potrošača, ı na opasnost općenitosti, moći će kooperativni režim vrlo dobro riješiti, budući da proizvodnju stavlja u strogu relaciju sa potrošnjom, Napokon, treba naglasiti još jedno, na osnovu čegđa je zadrugarstvo naročito predestinirano da ostvari harmoniju izmedju ličnoga i općenitoga interesa, — to je princip

274