Nova Evropa

poretka, niti je s tim dovodio u takvu neposrednu vezu samo zadrugarstvo, kao sada na kongresu, To je palo kao bomba, i izazvalo na kongresu nov razlaz. Prvi koji se smatrao pozvanim da ustane protiv takvoga shvatanja zadrugarstva bio je delegat nemačkih zadruga pravca Šulce-Delića, Krigšer (Dr, Hans Criiger) koji je u isto vreme ustao u odbranu današnjega privrednogša poreika, tvrdeći da zadrugarstvo nije pozvano da radi protivu njega već u prilog njemu! Iza Dra, Krigera ustao je i predstavnik austrijskih zadrugara Šulce-Delićeve škole, Vrabec (Dr. Karl Wrabetz), i onda se redjali svi koji ne pripadaju ideji o isključivome organizovanju potrošača. Predstavnik rajfajzenovih zemljoradničkih zadruga iz Najvida Dr, Klingenbil pokušao je da odredi još uže medje zadrugarstvu, koje, po njemu, ima pre da radi u duhu ljubavi prema bližnjem nego li da izaziva ekonomske sukobe, Predstavnik najvećega saveza zemljoradničkih zadruga u Nemačkoj Dr, Haz (Dr, Haas) ćutke je pusmatrao celo trenje, ali je posle sednice sazvao sve protivnike Dra, Milera na razgovor, gde je onda pala i prva misao o ocepljenju kreditnih, zanaiskih, i zemljoradničkih zadruča od MZS, te o osnivanju jednog zasebnog Medjunarodnog Saveza za zemlioradničke zadruge. Predstavnici zadruga Šulce-Delića odmah su, još na kongresu, izjavili da njihove ustanove istupaju iz MZS,

Tako je izvršeno drugo cepanje u MZS, koje uostalom nije nimalo zbunilo one što su ostali u njemu, Naprotiv, oni su otada nastali još većom energijom da izgrade svoje osobeno — kako Dr, Krieger na kongresu rečezađružno socijalističko — gledište, te su i do dana današnjeg ostali kod toga,

Danas je, može se reći, MZS čisto u znaku potrošačkih zadruga; on je na tome polju, izvesnim svojim odlukama {najpre u Kremoni, a zatim u Hamburgu) doprineo nemalo ха ргеčišćavanje stare i donošenje jedne nove savremene leorije o zadrugarstvu, koja bazira poglavito na potrošaču, Na polju izgradjivanja teorije, koja bi važila i za zemljoradnju, nije medjutim još ni početna brazda povučena,

Nakon razlaza u Budimpešti, a na poziv Dr, Haza, sastali su se predstavnici saveza zemljoradničkih zadruga iz Nemačke, Austrije, Italije, i Švajcarske, u Lucernu {u 1906 godini), i reЧЕ su da osnuju zaseban Medjunarodni Savez Zemljoradničkih Zadruga, Docnije su tom Savezu pristupili: Srbija, Bugarska, Finska, Holandska, i Francuska, Savez je držao tri kongresa, na kojima je dodirnuo nekolika pitanja iz organizacije i prakse, ali se ni on nije upuštao u istraživanje i razradu elemenata za jednu teoriju o zadrugarstvu koja bi se osnivala poglavito na samostalnome proizvodjaču koji nije pokazao, i ne pokazuje, gotovost da se odvoji od svojih orudja za proizvodnju, Uskoro je zatim umro glavni predstav-

313