Nova Evropa

je vredan svoga imena, svaki svoga jezika, i svaki svoje reliбђје. Zar nije svaka religija. duhovna potreba ' razgovora i opštenja sa najvećim, a uteha i nada onde gde je drugi dati ne mogu? Pa muzika razgovora: jezik; pa povezane uspomene: ime. Ko voli zemlju i travke na zemlji, neće čupati jedno cveće za ljubav drufome, jer je šarenilo celina najušodnija i najlepša. . Sa pepela jednog nezapamćenog krvoprolića, nakon četiri godine hrvanja, radi lažnih kumira nosilaca ·privilegovanih i prijornih rasa, jezika, religija, nacija, nije se: moglo s ovim istinama početi, niti se je imalo za njih razumevanja. A ipak su one tako proste i jednostavne, jednostavnije od svih drugih. AJ danas, kada se sva opojnost izgubila, kad kimiri nisu doneli ni zadovoljstva ni bogatstva, kad je život postao teži nego što je ikada bio, padaju koprene i otkrivaju še laži kojima su milijoni držani u lancima. Ne mržnja, nego ljubav, ne rastavljanje, nego što uže spajanje; ne nivelisanje svih, nedo uzdizanje svih; ne otimanje jednima, nego jednako razdavanje i deljenje svima, kao nagradu za rad, može spasti narod, može spasti državu, i može nam doneti pravo Oslobodjenje, Ovo se u mnogim i raznim nijansama prikazivalo, i prikazuje; a mi smo ga: nazvali našim Jugoslovenstvom, kulturnim, oduhovljenim: Sve ono: drušo, na

mehtnuto i lažno, ruši se i propada, IT _ __Nakon tolikih žrtava i gubitaka u vremčriu, novcu, ŽivOtima i snađama, ruši se i nestaje Ba'nakon. ispunjenih sedam šturih godina u jednoj nečuvenoj državnoj organizaciji. koliko će još žrtava, u svome besnilu i u svojoj odbrani, povući za so= bom? A':ipak će ба nestati, da ustupi mešto ovome drugome, za kojim st težili oni mnogobrojni što dadoše živote, što заћгаniše svoje ljubavi i pregoreše blada, da postighu sebi i nama Oslobodjenje, Sve je to moralo biti, i ono još gore što će doći, dok i žadnji od nas ne razume i ne shvati; da: oslobodjenje naše dolazi od nas i iz nas samih. ==: O та o : | Dr. Ivo Kolbe. '

Како је постала Југославија. III: Тајни Лондонски Уговор, |

____ (Први идругн део ових успомена Дра, Ситона-Ватсона из Светскога Рата донели смо у „Новој Европи“, од 11. фебруара и од 11. децембра т. г., под насловима; „Почепи Југословенског Охбора“ и „Супилова акција у Русији“. Овим трећим делом настављамо прву серију ових успомена тако вазжник и занимљивих за недавну

_ историју постанка наше нове државе, а завршићемо је у једном од идућих бројева „Нове Европе“ чланком о почецима рада Југосло-

382