Nova Evropa

Па како у пракси тако и „у теорији". Научењак по звању, нарочито ако је у правничким круговима стекао известан нимбус, може у каквом свом већем или мањем делу, или у више њих, нагомилати неисправности колико хоће, а да ипак у очима просечне правничке јавности остане „наш уважени научењак". Али и они који су иначе, по својим умним способностима, у могућности да критички цене знанствена дела, као да не воле да то чине. Дело се само бележи, без оцене, или се квитира са неколико реченица пуних комплимената на пишчеву адресу, Ретко кад се, са највећом обзирношћу, или узгред, каже да је критичар другога мишљења; а још ређе се може читати каква стварна критика, која би отворено износила мане једног дела, како би то доликовало правој науци, Није тешко погодити узроке овој појави; има их више,

али један је најнедостојнији науке, — „харуспицизам“. И у теорији има дакле много тога, што погодује стварању „спорних питања", или — да јасније говоримо — правним заблудама.

Рт. Мирослав Муха.

O uvredi Vladaoca.

U broju od 11, oktobra 1927 »Nove Evrope« osvrnuo se urednik, u »Političkome pregledu«, na tadanju političku situaciju, i tu, medju ostalim, kratkom jednom rečenicom, označio je položaj »drugog ustavnog Jaktora«, Kralja, u kojemu је ovaj (Kralj) nešto odlučio i izveo, U toj kratkoj rečenici — ni puna tri retka! — ({ponajviše, kako izgleda, radi jednog čisto književnog, pristojnog iako ne mmogo upotrebljavanog i ne mnogo poznatog izraza) nazrijevalo je kr, državno odvjetništvo u Zagrebu uvredu Vladaoca, i dotični broj zabr ami ov Ker, Сидђети Stol u Zagrebu je zabranu osnažio, a Apelacijoni Sud (kr, Banski Stol), povodom žalbe, odluku o tome potvrdio, Par dana poslije odobrene zabrane, drž, odvjetnik predao je kaznenome sudu tužbu protiv urednika »Nove Evrope« radi uvrede vladaoca, počinjene navodno onom rečenicom, Ministarstvo Unutrašnjih Delaš dalo je naknadno odobrenje za tu tužbu, ali je poslije svoje odobrenje povuklo, i tako je tužba pala. Stvar, dakle, nije više sub judice, i može da se o njoj raspravlja, A i treba da se raspravlja, Ni štampi, ni gradjanima koji je prate i vide u njoj, medju ostalim, jako sredstvo političke borbe, nije svejedno, kakav će pojam imafi državni tužioci o ustavnim faktorima, o Kralju, i o uvredi Vlađaoca; i štampa i gradjani imaju pravo zahtijevati od državnih tužilaca, i od sudova, da o Kralju i uvredi Vladaoca imaju

·

tačmo i samo onaj pojam koji je odredjen

83