Nova Evropa

Srbije, koja nema pomoći mi od kuda«, i apeluje na velikodušne priloge »da se spasu ostaci ovoga naroda Кор је зада postao brat našeša«, i srpski zarobljenici po umiralištima (Loti upotrebljava reč bretonskih mornara: »m o ur oir s«), sde ih desetkuju zaraze i glad. Grupu naših izbeglih djaka koji su učili ıı Rošforu, primio je Тон i lično proveo kroz svoj dom, koji predstavlja pravi muzej, Dirljivo je naročito sećanje kojim nas je obuhvatio na dan kada su njegovom izmučenom otadžbinom radosno zabrujala zvona mira, 11, novembra 1918, na nekoliko svojih knjiga, napisao je svojeručno posvetu: »Za srpsku biblioteku, — Pjer Loti«, i poslao ih Prosvetnom Odeljenju u Parizu,

Možda je još dragocenije ovo prijateljstvo Које nije blesnulo ni iz kakve varnice oduševljenja nego koje nam je, naprotiv, pruženo muškom pokajnošću, posle iskušenja i lutanja. Pjer Loti nam je prišao zato što je naš narod upoznao i ocenio, I mi bez ustezanja možemo da odamo danas poštu njegovoj seni, u znak izmirenja, u znak dubokog divljenja prema besmrtnom piscu »Islandskog Ribara«, i tolikog niza uzornih dela, — dela bez sistema, bez neobičnih drama, čak i bez tananih analiza karakterA, ali dela duboko čovečanskih, nerazlučno vezanih za večnu prirodu, dela u kojima će sve nespokojne duše uvek nalaziti čarobno i utešno pribežište, kao što ga je Loti tražio svuda, u svome bolnom Кгзфагепји po zemljinu šaru,

Dr, Miodrag Ibrovac.

Kroz Arbaniju u Afriku,

Uspomene iz Velikog Rata.

Neprijatelj je zašao bio već daleko u zemlju sa tri strane, stežući oko naše slavne ali umorne armije sve više i više gvozdeni obruč, u kome smo trebali da se ugušimo, Naši se junački borili, braneći stopu po stopu domaći prad, kako bi izbegli potpunu katastrofu,.. j

Oktobar. Dani okračali, vlažni, kišni, Drum se raskaljao, noge propadaju u blato. Pored nas promiču: komore, ordonansi, zalutali vojnici raznih jedinica, ranjenici sa prljavim zavojima, izbeglice na rasklimatanim kolima, zapregnutim slabim volićima, zarobljenici sa umrljanim uniformama, bolničari i razne strane misije. Pored puta, levo i desno, rasuti topovska municija i prazne čahure, po koji lipsali vojnički konj, izvrnuta kola sa polomljenim arnjevima i točkovima. A u daljini se neprestano čuju topovski pucnji, potmuli, da se ne može tačno odrediti odakle dolazi zvuk, Mrak se već spušta, a kiša bije

140