Nova Evropa

ditnih potreba, državnih i privatnih, što dosada, s obzirom na neriješeno pitanje predratnih dugova, nije bilo moguće,

__ Narodna Banka pokazuje i dalje znatan porast svoje devizne rezerve: naš je opticaj danas pokriven kao nikada dosada. Radi toga privredni krugovi očekuju da će se, u na;kraćem roku, izvesti zakonska stabilizacija dinara, kako bi privreda mogla da razvije još jaču djelatnost, i kako bi pokriće naših kreditnih potreba na inozemnim fržištima bilo olakšano. Kako nam je i Francuska Notna Banka stavila u izgled jedan veći garancijoni zajam u svrhu valutne reforme, io se ta reforma može odmah izvesti, budući da su tu svi preduvjet:. Agrarna Banka dala je prvi pregled svog poslovanja, i prikaz kako je podijelila svoje kredite. Ona je dosada plasirala 75 milijona dinara, ako ne uzmemo u obzir onih 116 milijona koje je plasirala ranija Direkcija za Poljoprivredni Kredit {i koji su dobrim dijelom problematični), Od tih 75 milijona otpada na 1,659 hipotekarnih zajmova 58.5 milijona dinara, na 76 zadružnih zajmova 10,7 milijona, i na 83 mjenična zajma 1.9 milijona dinara, Kako se vidi, Agrarna Banka je težište svojih poslova bacila na hipoteke, Mi držimo da je to pogrješno. Radi hipotekarnog kredita nije bilo potrebno stvarati novu banku; bilo bi dosta da se je malo reorganizovala Državna Hipotekarna Banka. Zadružnih kredita podijeljeno je samo deset milijona, i to na članove od samo 76 zadruga; to je, s obzirom na broj zadruga, kao kap vode u čaši, Hipotekaran kredit od 58 milijona dinara podijeljen je na 1659 lica; to znači da prosječni hipotekarni zajam iznosi oko 35.000 dinara. Mi bismo radije vidjeli da je Agrarna Banka podijelila taj iznos na više lica, jer ko može dobiti hipotekarni kredit od 35.000 dinara nije u tako nepovoljnom položaju kao onaj koji ne može dobiti ni deset hiljada. Kažu da će u buduće Agrarna Banka veću pažnju posvetiti zadružnom kreditu. To ne znači da će ona davati kredite zadružnim savezima, ili samim хадтибата; nego će ih davati izravno pojedinim zadrugarima, samo što će zadruge i savezi služiti kao neka vrsta super-garancije, Takovom politikom, naravno, Agrarna Banka neće za naše zadrugarstvo značiti ono što smo od nje očekivali, naime neće biti njedova kreditna matica.

Već se sada prave kombinacije o izgledima nove žetve. Sve da ona bude i rekordna, seljaku neće mnogo pomoći, jer su cijene na nivou na kojem još nisu bile, i jer još uvijek padaju. Količina može samo djelomično da parališe pad cijena, Ako pak uspjeh žetve bude osrednji, onda s obzirom na niske cijene postoji opasnost da se agrarna kriza još i pooštri, Ne preostaje drugo do da, kako smo to inače i već davno propagirali, nastojimo da u najkraćem roku predjemo od ratarske produkcije na stočarsku produkciju. . Пт, Гоо Већ.

214