Nova Evropa

jedan romam за tezom da pokaže Dostojevskom, kako je njegov put u Damask bila slabićska stramputica, u poredjenju s izravnom linijom njega samofa, koja jedina vodi u obećani Kanaan: u svom romanu »Sudite me!« {Zagreb, 1927), koji je u stvari misaona replika na »Zločin i kaznu«, polazi i Cesarčev glavni junak, kao i Dostojevskoga Raskoljnikov, s iste polazne tačke, od takozvanog zločina s pozitivnom etičkom pozadinom; ali je konačna etička katarza u poenti Cesarčeva romana i »Zločina i kazne« iz Osnove disparaina u svom zaključnom akordu, jer dok se Raskoljnikov gubi i srozava pod bremenom svoga okrvavljenog altyujizma, Cesarčev junak stupa pred sud svoje savjesti i ljudi sa sviješću pravednika i heroja, koji se svjesno i neokajano isprsio u borbi za dobro svojih bližnjih. Očigledna je srodnost njihove tematike: i Cesarec se, kao i Dostojevski, noseći u sebi nastrojenje »poniženih i uvrijedjenih«, najradije zavlači u redove i duše havariranih, a našavši se jednom nesamo medju mjima nego i s njima, on se muči svim njihovim mukama, približujući im se do pumog doživljavanja, Nije stoga čudo, što stvaranje Cesarčevo odaje tu i tamo i u tehnici i u osnovnoj intonaciji krvnu srodnost s dominantnim nastrojenjima, a i s radnom, psihoanalitičkom metodom Dostojevskođa, Čak i onda kad se on najstrastvenije hvata u koštac s Dostojevskim,

Ovo je sve zanimljivo i karakteristično, i dokaz da Dostojevski nije ipak prošao bez traga mimo mašu književnost, i da njegov uticaj kod nas — možda — tek dolazi,

V. O pedesetgodišnjici smrti.

Pedesetgfodišnjica smrti Dostojevskog, koja se februara ove godine khomemorirala u čitavom svijetu, odjeknula je i u Јибоslaviji jednim predanim akordom sjećanja, punog pijeteta prema velikome piscu, Taj akt pijeteta odrazio se u nizu književnih manifestacija, pretežno prigodnog karaktera, ponajčešće bez istaknutijih pretenzija, Htjelo se, u većini slučajeva, i spoljašnjim načinom zasvjedočiti posmrtnu poštu velikome piscu, a usput podvući, na slučaju Dostojevskog, pozitivne i znatne stvaralačke mogućnosti slovenskoga genija,

Nije u ovaj mah moguće dati iscrpan izvještaj o svim manifestacijama kod Jugoslovenšć, u vezi s ovom godišnjicom smrti Dostojevskoga, već ni zato što ove još nisu završene, Ipak, i ono što možemo ovom prilikom prikupiti i iznijeti, svjedoči rječito, da je svijest o značenju Dostojevskog, i što je s time u vezi, prodrla već i u šire krugove maše narodne inteligencije,

Prelazeći na pojedine manifestacije, valja prije svega istaknuti učešće velikog broja naših perijodičkih i revijalnih listova па celome nacijonalnom području, i kod Srbohrvata i kod Slovenaca, i u Beogradu, i u Zagrebu, i u Sarajevu, i u Ljubljani,

325