Nova Evropa

i potrebno da sve narodne snage osjete vrijednost zajednice za svoje vlastite interese, i da se uvjere da im je samo i jedino tu toj zajednici moguće očuvati i snagu svoga duha i punoću svojih života.

Demolracija kao najšira vlast svih za sve, jedino je ona kadra dati ovim traženjima punu vrijednost. Trebalo je stoga ispitati koliko smo se udaljili od prave детокгастје, је Које пат je predobrane uvesti u život da joj povratimo njezin pravi sadržaj. Dakle, da se osvoji vlast za sve: prava i dužnosti za svakoga. Prava i dužnosti za svakoga da danas irpi, da jednako snosi teret vremena, da se jednako odrekne suvišaka i povlašćenja što ih je — zloupotrebljujući demokraciju — bio osigurao za sebe, Ovo su osnove sa kojih treba početi. Ovo je polazna tačka za sve. I ovdje moramo priznati da smo sa bolnim smijehom pratili izlaganja naših privrednih stručnjaka ma nekim ikonjferencijama, i čudili se predlozima ikoji bi nas navodno imali izvesti iz ovih poteškoća i vratiti nas u one stare blažene dane, Morali smo se pitati: gdje ovi ljudi žive, u kojim se krugovima kreću, i da li su oni i slijepi i gluhi pa da baš ništa i ne čuju i ne vide.

Jer, zar nam nije jasno da naš život baš nikako ne zavisi od sudbine nekoliko tuceta novčanih zavoda koji su obustavili svoje poslovanje. Ne zavisi sigurno ni od riješenja seljačkih dugova, a ni od zatvaranja industrije, od propadanja itrgovine, od porasta broja nezaposlenih. Sve su to samo posljedice zbivanja od sto godina unatrag do danas u jednome društvu ovake privredne, socijalne, i političke strukture, Ova i ovakva struktura ne odgovara više ni današnjem čovjeku, a ni današnjim vremenima, Pogotovo ne vrement mehanizacije i stroja, na koša eto kraflovidni digoše toliku dreku, i zamalo što ne traže njegovo uništenje. A ipak je taj stroj (donio preporod narodima, bogatstvo i državama i pojedincima. Preobrazio je lice svijeta. Oteo je čovjeka robovanju jednog feudalnog vijeka. Pokupio Je suviške radnih snag4 sa sela i uđurao ih je u tvornice, да ћ usavršene — izbaci napolje kao suvišne. U toj svojoj epohalnoj evoluciji izveo je stroj najveću revoluciju u svijetu: oslobodio je i oslobadja — idući sigurnim koracima k svome savršenstvu čovjeka od najtežeg i najnapornijeg rada.

Stroj nije poništio čovjeku rodove pšenice i kukuruza. Nije mu smlavio blago i goveda. Nije mu sažgao i poravnio šume. Nije pokidao vunu s ovaca i pregazio polja pamulka i riže. Naprotiv, stroj je omogućio da se prihodi zemlje umnože, ida se oplemeni i sačuva blago. Stroj je omogućio čovjeku да izgradi velebnije — jer korisno — djelo od Keopove Piramide i Kineskog Zida, i to sve bez milijona ujarmljenih robova, bez stotine hiljada žrtava, i bez u beskrajnosti trošenja vremena. Sutrašnji će stroj izbacivati materijalna dobra 'bez ikakova učešća čovjekove radne energije: čovjek će biti Jedino umni upravljač, koji

228