Nova Evropa

će stajati kao ponosni i smjeli zapovjednik ma svome brodu. A s ovim usavršavanjem stroja, sa njećovim prodiranjem u sve grane ljudske djelatnosti, sve više otpada potreba ljudskog opterećenja u teškim poslovima, koji uništuju zdravlje i živote,

Društvo koje počiva na zamisli, da je samo rob posla zaslužio svoj hljeb, i da visina njegove nadnice zavisi od uspjeha unovčenja produkata njegova truda, takovo društvo moralo se je zaprepastiti pred uspjesima stroja u istiskivanju čovjeka iz zamorna posla, moralo je pasti u nemogućnost da udovolji dnevnim potrebama svakoga pojedinca, a time da otvori široka vrata nezaposlenosti, Ali baš u toj zbunjenosti nameće se silom pitanje: ida li su plodovi zemlje i prihodi blaga toliki i takovi da bi do sitosti mogli prehraniti i do navika odjenuti i otopliti sve gradjane zemlje? Ako se dodje do jesnog odgovora, tada ne zastrašuje broj sadanjih nezaposlenih, jer to i ne može biti više nikakav problem. Problem postoji samo u tome: kako će se omogućiti što punija obrada zemlje, u što će se i na koji način svi zdravi i radno sposobni upotrebiti, i na koji će se način provesti što bolja razdioba dobara u zemlji, i izmjena izmedju zemlje i zemlje, države i države?

Dakle, ide se, i mora se ići, k traženju jednog savršenijedć društvenog reda, u kojemu će se sva snaga crpsti iz naroda, a sva vlast upotrebiti za narod. Ovo je dakle bezobzirno gaženje naprijed, na putevima redovnog ljudskog razvoja, što ih je gazio čovjek od časa kada je četveronoške plazio za svojim plijenom do časa kada se je uspravio i smiono pogledao u sunce,

A u ovim novim nastojanjima, riječ »demokracija« dobija svoje pravo mjesto. Nije to ljubomorno čuvanje nekih usklika o narodu kao izvoru svake vlasti, nego o izvršnoj sveukupnoj snazi ljudske volje da se sva stvorena dobra upotrebe za сјејоКират narod i da se svi učine jednakim udionicima u svim materijalnim i duhovnim dobrima: da niko ne trpi od gladi i golotinje, i da stvorena duhovna dobra ne budu čuvana i sakrivana u tajnim hramovima od kojih se zastori samo pojedinima otvaraju,

Zar nijesu ovo bila iskonska traženja demolracije, i zar se ona nije borila za vlast samo zato da bi mogla ova svoja traženja ostvariti? Da ih ostvari za sve ljude, a ne za pojedince. Tebničari i agronomi tvrđe, da su date sve mogućnosti kalko bi se u tolikoj mjeri stvarala dobra da bi se moglo udovoljiti potrebama svalkog pojedinca. Demokraciji je dužnost da sve alttivne narodne snage upotrebi u stvaranju potrebnih dobara, te da donese onakove uredbe koje će onemogućiti grabljenje stvorenih dobara u korist jednih a na štetu ostalih, Ovaj velik posao ne znači krparenje onoga što više ne vrijedi, nego izgradjivanje novoga i ljepšeđa. Da nas vrijeme ne pregazi, a dogadjaji ne iznenade, ne smijemo ostati pri krparenju. Mi moramo započeti čim prije s izgradjivanjem, Dr. Ivo Kolbe.

229