Nova Evropa

sredničku ulogu {vidi uvodni članak »Naš boljševizam«, u broju od 21, januara 1922), i stalno se vraćala na tu našu »prirodnu i korisnu ulogu prijateljskog posrednika izmedju ruskog Istoka i zapadnih narod4, u prilog mira u Evropi i sreće celog čovečanstva« (>Jugoslavija i Rusija«, broj od 11, marta 1927), Ništa prirodnije, dakle, nećo da sada ponovimo ove maše »pobožne želje«, s nešto više izgleda na uspeh. Mi smo, uostalom, u ovom pravcu bili već pošli i dalje, pa iznosili konkretnije ideje, propagujući realizovanje Slovenstva kao kulturnog i političkog faktora u Evropi, pa smo — medju ostalim — predložili {i predlog obrazložili): »Da Sloveni uzmu ruski jezik uopšte za svoj zajednički, mterslovenski jezik« (»N. E.«, 11. septembra 1926). U svakom slučaju, beležeći sa zadovoljstvom korak unapred koji je usledio zvaničnim približenjem, i iskazujući želju i nadu da se na tome putu produži što bržim tempom (1 песекајист па ostale susede, velike i male), »Nova Evropa« će ostati verna svojoj tradiciji, da o Rusima i o prilikama u Rusiji obaveštava svoje čitaoce iz prve ruke, iz pera ljudi koji su najpozvaniji da daju ovaka obaveštenja. Još pre pet-šest godina {vidi broj od 11, novembra 1927: »,Nova Evropa' i Rusija«) mogli smo se pohvaliti, da je »Nova Evropa« za prvih sedam godina izlaženja dvadđesetidva svoja cela broja posvetila Rusiji, neubrajajući tu mnoge druge brojeve u kojima se Sovori o ruskim ljudima i stvarima, i nekadašnjim ı savremenim; od Фоба doba, ova se lista znatno povećala, a poimence spominjemo brojeve posvećene prosveti ı privredi u Sovjetskoj Rusiji« (od 11. septembra 1929) i desetgodišnjictc ruske emigracije {od aprila 1930), te brojeve — upravo čitave knjižice — o T o |stoju [26. maja 1929) :ı Dostojevskom {aprila 1931). I sad hvatamo priliku da — povodom pedesetgodišnjice smrti velikog ruskog pripovedača Ivana Turgenjeva, i jubileja drugih, Još živih, slavnih ruskih pisaca i Javnih radnik4, — objavimo opet Jedan ruski broj, sa prilozima, uglavnom, naših redovnih saradnika Rus4, koji nam uvek srdačno pomažu pri ovom poslu, i čiju objektivnost u ocenjivanju današnjih ruskih prilika treba naročito istaći, Nažalost, izostali su iz ovoga broja članci o slavnim muzičarima Rimskom-Korzakovu i Borodinu (čije se godišnjice takodje proslavljaju ove \odine), koje nam je bio obećao, ali ih usled iznemadne bolesti nije mogao poslati, G. Dr, M, Solovjev. Možda ćemo ih doneti nakmadno. Tako »Nova Evropa« može i sada mirne duše reći, ida niko u Jugoslaviji, i možda u celoj Evropi, ne vodi toliko briše o Rusiji i Rusima, i ne piše toliko o njima, kao ona, Možda sa manje buke i reklame nego drugi, ali očigledno s više sistema, is više smisla ı razumevanja za velike interese koji su u pitanju —, i naše jugoslovenske, i zajedničke, i opšte evropske i medjunarodne, A o tome se poglavito radi. С

442

а