Nova Evropa

početka 17, vijeka potopiše Peraštani do stotinu svojih brodova pod otočić, Svetište je dobilo godine 1725 svoj sadašnji oblik, nakon izgradnje kapele sa velikim kubetom. Tako izvedoše naši mornari origimalno djelo, a obesmrtiše ga pred kulturnim svijetom nesamo vjera, пебо 1 kist domaćeg umjetnika Peraštanina Tripa Kokolje (161—1713). Slavni je majstor ukrasio ovu divotu od hrama, da mu nije u tome ravna na ovoj obali Jadrama, pofkraj 17. vijeka, kad su Peraštani s Mlečićima odlučan boj bili protiv turske sile, da ju uklone iz Risna i Novoga, ubirući bojne trofeje, Njegovi su slikarski radovi ponajljepši ukras ove neobične bogšomolje, Dostojno se pridružuju samoj slici Gospe od Škrpjela, na cedrovoj dasci, a odaju maniru пајбојјеба slikara mletačkoća trečenta Lovra Mlečanima (Lorenzo Veneziano), i Fontebassova (1708—1768) Sv. Roka, baroknoga rada odlične kompozicije, kolorita, izraza, Kokolja je nadovezao na četiri barokne slike u kubetu {»Prikazanje Isusovo«, »Rodjenje Marijino«, »Prikazanje Marijimo«, »Bezgrješno začeće«) nepoznata ali odlična majstora genoveške škole (oko 1700), U ovo sklonište umjetnosti pristaju odličmo i dva kipa talijanskog umjefnika Frana Gai (oko 1780), u renesansno-baroknim motivima,

Tadjinska najezda Italije nije omela visok stepen civilizacije u našega primorca, Niti mu ote narodne samosvijesti, Mleci su kroz vjekove gospodarili ovdje a da našemu čovjeku ne iščupaše iz srca ljubav za rodnu grudu, Italija je svojom tada visokom kulturom i nama dala jakih i čestih pobudA na civilizaciju, mada nam Venecija nije dozvolila narodne škole, Bjesmo upućeni na drugu stranu preko mora. Amo prilažahu talijanski majstori, da nam obalu obaspu ljepotama svoje velike umjetnosti, u svakojakim oblicima. Ali ne valja smetnuti s uma, da se u kulturnome životu Hrvata ispoljila kao zakon neka čudna uzajamnost: mi primamo, i dajemo onima koji nas darivaju, da mjihovo potkrijepimo, Mi dobiJamo potstreka iz Italije, a sami iznosimo уеlike ljude ma području arhitekture, slikarstva, književnosti, Takve je domaće umjetnike, nadahnute na talijanskim smjerovima, dao Šibenik, Trogir, Split, Dubrovnik, Kotor, Perast, To nam dakalo ne bi dosta, pa darivamo samoj Italiji i odlične umove. | Kulturne radnike iz našega naroda, koji nikoše iz ovih uzajamnih veza, svrstao bih u četiri kategorije, U prvu spadaju oni koji se na talijanskoj umjetnosti odnjihaše, a i svoj talenat pokloniše uglavnom susjedi ispreko mora, Takav je, osim drugih, Julije Klović (1498—1578), mali Mikelandjelo, Drugo; kategoriji pripadaju oni koji dobiše potstreka iz Italije, da njoj samoj dadu još jači impuls za razvoj njezine umjetnosti, Amo

151