Nova Evropa

pisaći stol i ured, gdje od jutra do mraka rade, neosjećajući pritom, da im kao voda izmedju prstiju izmiče mladost i radost gledanja.

Čak mi roditelji ni učitelji ne štede svoju djecu, u školama djaci 6mu od pustog učenja, Ubijaju se talenti, a uzgajaju ljudi velikos manja, koji su duševno iscrpeni kad navrše trideset godin4, Češka je škola ubitačna, jer se brine samo za duševni razvitak djak4,,,

Da se je G. Lovrić približio istinskom, stvarnom životu u kući, školi i društvu, te prirodi kod naše braće Čeh4, morao bi doći do mnogih sasvim drugih zaključaka nego što su ovi u njegovu podlisku, Istma je, naprimer, da je osećaj dužnosti u ČehA veoma razvijen, — tome je najbolji dokaz ljubav i pažnja s kojima. vrše i najmanji posao kao majveći; ali da ni osećaj za zdravlje nije u njih slabiji može videti svako ko ma i samo zaviri u njihove kuće, škole, i staleške organizacije, s odlično uredjenim higijenskim ustanovama i sanatorijima, Ili, ko izadje subotom i medeljom, ili praznikom, na ceste i železničke stanice, te na parobrodarska pristaništa, videće koliko tisuća i desetina tisuća ljudi brli u divno pošumljenu okolinu Praga, da provede časove odmora. u čistom zraku, — »nma venkov«! I kako u Pragu, tako po svim većim i manjim mestima provincije, Mnogobrojna i raznovrsna. kupališta, za lečenje toplom i hladnom vodom, za staro i mlado, bogate i siromahe, ilustruju najbolje živu želju Сећа da očuvaju svoje zdravlje; pa se čitave karavane u tu svrhu kreću, u sezoni, i u mozemstvo, a poimence put пабеб Јаdrama, gde postoje danas — ikako je poznato — čitave češkoslovačke kolonije kupača i izlemik4, U mnogobrojnim sportskim klubovima, te gimnastičkim i sololskim vežbama, bar devedeset od sto Čeh4 vežba isto tako savesno svoje telo kao na dnevnome radu i po školama svoj duh, pa je dosta zagledati u novinske rubrike o fizičkoj kulturi da se o tome dobije jasan pojam, te da se ne prosudjuje ceo marod po onom relativno neznatnom broju veleđradskog pučamstva koje, naročito subotom i nedeljom, puni prostorije gostijona i kavanA, i poznatih vinarskih radnja na Karlaku i po Vinohradima; takova sveta ima svuda, pa ni Česi — naravno — ne čine izuzetak,

Isto se tako ne možemo domisliti, бде је О. Lovrić posmatrao u Češkoj to »tužno« severno nebo, — osim možda u Prašu, s jeseni, kad zaopuca kiša ili je — usled velike tvorničke radinosti — zrak pun čadji? Sama priroda u Češkoslovačkoj je isto tako divna i bajna kao kod nas, šume pume svežine i zelenila, a brda lepa na izgled i zgodna za šetnje i planinarske izlete, Češkoslovačko nebo, s proleća i u leto, nije nipošto tužno, a i u zimu se pod njim — po belome snegu i glatkome ledu — i mlado

201