Nova Evropa

damu) pokazao je, da stvaralačka fantazija nije izgubila životno pravo u vremenu koje svu svoju pažnju posvećuje problemima postepenosti izraza i nezavisne ејебапсјје oblika. Tragična smrt Štursma značila je majveći gubitak savremene češkoslovačke umetničke kulture,

Od slikara manesovačkog pokolenja, sazreo je u toku prošlih petnaest godina i postao priznatim majstorom Maks Švabinsiki, koji je, navršivši 1933 šezdeset godina života, sabrao u kolektivnoj izložbi svoje životno delo. Obožavalac lepote svakidašnjeg života, ljubitelj čulnog dejstva boje, i znalac izražajne snage linije, on se mije kolebao da potčini lične umetničke sklonosti osveštanom tradicijonalizmu, na što ga je potakla plemenita pojava Josifa Manesa. Stvarnost i sam srašćuju kod Švabinskoša u uravnoteženu sintezu umetničkog dela, čak do ličnog prkosa, Monumentalni ciklus u drvorezu »Rajska sonata«, slike »U zemlji mira« i »Žetva« s alegorijom, najznačajniji su izraz tvoračkogš poleta M. Švabinskoga u toku poslednjih decenija, U ovo vreme mapunio je pedeset godina K. Špilar, sledbenik idealizma, potkrepljena brižljivim proučavanjem stvarnosti, koji je bio oznaka Prajslerove umetnosti, a koji prožima i umetničko delo H. Betingera; ovaj poslednji, u svom drugom ovaploćenju kao Dr. Deziderijus, meša se u život svakidašnjice s pomoću karikature, U svoju galeriju portreta uvrstio je, u prošloj deceniji, zaljubljeni u stare majstore V, Nehleba nekoliko dela od vrednosti, koja pokazuju svu kulturu njegova vanrednos slikarskogš dara, Pejzažist-impresijonisst A, Gudeček stvara u svojoj neumomoj plodmosti slike češkoslovačkih krajeva, koje svedoče o nepogrešivosti njeđova slikarskog pogleda, O. N e ) edli, zasićen impresijonizmom, čini pokušaje u slikovitom рејzažu, i čak se ne koleba da obnovi romantičke sheme. Stvarni glorifikatori čeških predela ostali su R., Lauda i B. Dvoržalk, a od mladjih ostao je opčaran češkim pejzažem O. B1ažič ek, koji se pridržava principa slikanja utisaka ı »štimundša«.

Napredak češke grafike, uslovljen sistematskim radom T, F. Šimona i nastavničkom delatnošću M. Švabinskoša, doneo je u toku poslednjih petnaest godina velikih radova, koji su doživeli priznanje i u inostranstvu {u nizu sjajnih izložaba), a u zemlji je obeležen osnivanjem maročitog društva i časopisa [»Holar«}, što je pre toga izgledalo za češke prilike prava raskoš, Čitav niz grafičara starijeg i mladjes pokolenja znatno je doprineo utvrdjivanju lepog glasa češke grafike u inostranstvu i kod kuće.

U drugom sloju češke savremene umetnosti važe, kad se sve uzme u obzir, isti program i ista načela koji su stvoremi u toku poslednjih godima pred Rat u »Grupi likovnih umetnika«. Ta grupa je, preko secesije, ponikla iz Manesa. Slikari iz »Osme«, vajari i arhitekti koji su im se pridružili, ujedinili su se (1911)

250