Nova Evropa

viruje iz »kulture«, Povrh sveša toga, Stevan Kertes (Kertćsz), režiser »Cineminih« filmova, došao je na nesrećnu ideju da u filmove uplete radnju u duhu svoje revije: ljubavne i »pikantne« sličice i pričice! Time su, s obzirom na najivnost radnje, na djetinjastu ćlumu i komplikovane režijske zahtjeve, napravljeni filmovi koji potsjećaju na prve napore pijonira amerikanskoga filma prije dvadesetipet godina, Ne manje povoljne uslove za rad ima u Zagrebu Higčijenski Zavod, koji snima i filmove bez ikakve veze sa higijenom, Osim materijalnim sredstvima i vlastitim laboratorijem, Higijenski Zavod raspolaže takodje i sa spremnim stručnim osobljem, Nažalost, ni njegovi se filmovi kvalitativno ne razlikuju od ostalih domaćih filmova,

Dok su Slovenci dali dva-tri osrednja turistička filma, beogradski proizvodjači nisu imali više sreće od zagrebačkih, Ponavlja se ista priča: trgovina i pretencijoznost u nešto drukčijem obliku. U Beogradu je jednu od vodećih uloša u filmu igrao čuveni ubica Marković, bankarski i filmski »direktor«, pa je i za naš filmski svijet bilo dobro što mu se na vrijeme ušlo u trag. Inače se mora priznati, da poneki pokušaji nisu bili daleko od puta kojim bi trebalo da podje naša domaća filmska produkcija; to su pokušaji koji baziraju na našem narodnom životu i na istoriji, Šteta je samo što su ti pothvati za početak bili i suviše teški i komplikovani, i što je glumački kadar sastavljan od mlade gospode i gospodjica diletanata, bez ikakova filmskosš iskustva. Tako, naprimjer, teoretski sasvim ispravnu orijentaciju, ali u praksi loše primijenjivanu, ina Prosvjetni Film u Beogradu, Osnovano na širokoj osnovi ı formalno nacijonalno, ovo poduzeće od svoda postanka ide vijušavom linijom: pored proizvodnje jugoslovenskih filmova, ono saradjuje sa stranim {njemačkim i češkim) društvima koja snimaju u našoj zemlji, kupuje i iznajmljuje tudje, većinom zabavne, filmove; takvom mnošovrsnom i ne uvijek prosvjetnom alttivnošću, Prosvjetni Film se udaljuje od svog pravog cilja, tako da ima sve manje nade da će ikada postati ono što bi htio da bude: pijonir domaće produkcije filmova.

U posljednje vrijeme, našu dnevnu štampu uzbudila je i тагдатабаја vijest o snimanju »velikog« i »senzacijonalnogč« tonmfilma, »Pjesma Balkana«, Prema dosadašnjim informacijama, to će biti »prvi balkanski 100%-tini tonfilm«, Ideju su dali Bugsari: sa jednim poduzećem iz Sofije treba da se uortači bilo Prosvjetni Film bilo jedna češka firma, a možda oboje. Busšari obećavaju savršeno djelo, i već prvim filmom nadgoviještaju borbu nikom drusom do — »degenerisanom američkom i zapadnoevropskom duhu« (»Politika« od 29. marta 1934). Da u njemačkom i američkom filmu tehničko bogatstvo i duhovno siromaštvo često idu maporedo, to je neosporna činjenica; ali te dvije industrije imaju isto tako i svojih velikih odlika. Njima,

284