Nova Evropa

Anto Gutić i Trilko Vuković, sa ostalim ustašama, zametnuše boj sa domaćim Turcima, okupljenima na Krekovima, da gone odmetnike Careve, Taj prvi otsudni sukob izmedju ustaša i Turaka zove se »Nevesinjska puška«, ı ona je prethodila svim ostalim pobunama u onome kraju,

Druga znatnija borba izmedju nevesinjskih ustaša i Turaka odigrala se je 17, avgusta 1875. Toga su dana ustaše navalili na Nevesinje i na utvrdjeni nevesinjski grad, Veliki ustaški redovi htjeli su osvojiti gradske hapsane ispod samog grada; ali im tvrdjavski topovi nisu dali ni približiti se, Ova je borba potrajala dugo vremena; ali ustaški napad nije izvršio svoj glavni zadatak, Istina je da su ustaše popalili varoš Nevesinje i okolmu Nevesinjskoš Kotara i zadobili znatan plijen; ali su ipak morali napustiti opsadu Nevesinja s ogromnim gubicima {preko 150 mrtvih ı ranjenih),

Gornja Hercegovina (Nevesinje, Gacko, Bileća i dr,) bila je pod uticajem Crne Gore, ı tu je bilo više vojvoda: Mićo Ljubibratić, Petar Radović, Bogdan Zimonjić, Lazar Sočica, Peko Pavlović, Maksim Baćević, i Stojan Kovačević, I gornja Hercegovina ustrajala je s borbom sve do godine 1878,

Dok su se hercegovački ustaši (u donjoj i gornjoj Hercegovini) borili sa Turcima i turskim vojnim odredima, dotle se vodila velika diplomatska diskusija oko Bosne i Hercegovine. Tako je Hercegovački Ustanak otvorio krizu Istočnog Pitanja, koje je svoje konačno riješenje dobilo na Berlinskom Kongresu [1878]. I evropske sile a i balkanske zemlje htjele su iskoristiti ustanak u Hercegovini i Bosni, jer su sve reflektirale na Bosnu i Hercegovinu!

Srpski knez Milan {27. juna 1878) tražio je od turskog Sultana, da Bosna bude pripojena Srbiji, ili će Srbija to silom učiniti, I srpska vojska {sa generalom Alimpićem) odista provali u Bosnu (kod Bjeljine), ali se nakon poraza morala povući, Medjutim, u ratu rusko-turskom, Rusi pobijediše Turke i prisiliše ih na sramotni ugovor, koji bi sklopljen u San Stefanu {3. marta 1878), Tim ugovorom Rusija prisili Tursku, da Bosna i Hercegovina dobiju autonomiju. Kad je tekst Sanstefanskog Ugovora objavljen evropskim velevlastima, ove nezadovoljne sazovu Berlinski Kongres, sa zadaćom da korigira tobože čl, 14. Sanstefanskog Ugovora, a u stvari da odluči sudbinom Bosne i Hercegovine, Kongres je trajao pun mjesec dana {13. juna do 13. jula 19878),

Još budimpeštanskim konvencijama Austrija bijaše prisilila Rusiju da pristane na okupaciju Bosne i Hercegovine od strane Austrije; isto je i Engleska obećala, da će podupirati svaki predlog Austrije na Berlinskom Kongresu. Kod takova stanja

269