Nova Evropa

stvari se već unaprijed znalo, da će se Austriji povjeriti mandat nad Bosnom i HercegSovinom, Pa kad je — na sjednici od 28. juna — pretresano pitanje Bosne i Hercegovine, prvi je uzeo riječ austro-ugarski ministar gro Andraši, U svom govoru, on je uglavnom rekao: da Porta ne može da sredi prilike u Bosni i Hercegovini; da Bosna i Hercegovina spadaju u interesnu sleru Austrougarske, jer je Austrija za vrijeme od tri godine (1875—1878) primila i izdržavala 200.000 izbjeglica i za izdržavanje tih ustaša izdala 20,000.000 krun4. Iza grofa Andrašija, боуопо je britanski izaslanik Solsberi, koji je tormalno i stavio predlog: neka Austrougarska okupira Bosnu i Hercegovinu, I ruski izaslanik (Gorčakov) kao i njemački izaslanik {(Bizmark) poduprli su engleski predlog, te је nakon takvih pristanaka evropskih sila — a protiv protesta turskih izaslanika — grof Andraši svečano izjavio, da je Austrougarska spremna da okupira Bosnu i Hercegovinu.

Hercegovački Ustanak, kao posljednji narodni ustanak za oslobodjenje Bosne i Hercegovine ispod turske vlasti, otvorio je — kako rekosmo — krizu Istočnog Pitanja, i uvjerio je evropske sile da Turska Vlada ne može urediti prilike u Bosni i Hercegovini; a nesredjeno stanje velevlasti {naročito Austrija) nisu htjele dalje trpiti, Moralo se Bosnu i Hercegovinu predati nekoj vlasti koja će srediti prilike, pa budući da је Негсебоvački Ustanak najviše materijalno oštetio Austriju, to je daljna sudbina Bosne i Hercegovine povjerena Austrougarskoj Monar-

[a | К. бије. lili

Englesko svjedočanstvo o Hercegovačkom Ustanku,

Za ratove koje je vodila Turska, u drugoj polovini prošlosa vijeka, engleska javnost pokazivala je naročito interesovanje. Za vrijeme Kritskog Rata (1866—68), »Tajms« je bio poslao na Krit svoga specijalnog izvještača Stilmena (W. J, Stillman), koji je čitavo vrijeme borbe proveo na samom ratištu, te se tako dobro upoznao nesamo sa načinom turskog ratovanja nego ı sa sistemom njihove uprave u osvojenim zemljama. Čim su počeli veći pokreti pobunjenika u Hercegovini [1875] Stilmen je odmah pošao iz Londona, da na licu mjesta prouči uzroke Ustanka ı prati dalji tok dogadjaja, te o tome obavještava englesku javnost preko »Tajmsa«, Na svome putu u Hercegovinu, stigao je krajem avgusta 1875 u Trst, gdje je počeo pribirati prve podatke o Ustanku. Svoje izvještaje » Tajmsu« Stilmen je redovno slao, ali — iz razumljivih razloga — tada nije mogao da ob-

270

NK