Nova Evropa

ljačke Stranke, a u suglasnosti за Srbima prečanima, Slovencima, i Muslimanima, prihvaćena i potpisana rezolucija, u kojoj se tražilo ukinuće Vidovdanskog Ustava i zavodjenje federacije, na temelju istorijskih pokrajina. Za federativno preuredjenje države bila je već onda ogromna većina pučanstva; pa iako je odonda prošlo već dvanaest godin4, ipak se još uvijek vode borbe izmedju unitarističke i federativne ideje. A nova medjunarodna situacija jasno nam pokazuje, kuda vodi jedna nasilna centralistička politika. Istina, Sodine 1929, povučen je Vidovdanski Ustav i time je maknut glavni kamen smutnje, pa je izgledalo da je otvoren put ka novom i pravednom državnom uredjenju. Medjutim, umjesto federativnog uredjenja, došao je 1931 nov ustav, koji je nesamo zadržao na snazi centralizam i hegemoniju, nego je poništio i ono malo. faktične demokratije koja se bila razvila pod Vidovdanskim Ustavom.

Nova politika, koju je započeo kralj Aleksandar posjetom Sofiji i Carigradu, a koja se je odrazila u Balkanskom Sporazumu, imala je donijeti i u vanjskoj i u unutarnjoj politici znatan okret u pravcu demokracije i federacije. Marseljski atentat presjekao je tu politiku i doveo je državu u veliku opasnost. Moguće je prerano da se danas opširno govori o svim onim snagama koje su se sukobljavale, no ipak se može reći da je sigurno samo trijezan nastup vodećih državnih krugova mogao prebroditi i ovu krizu, i da je omogućio Zagrebački Memorandum, koji su zagrebački intelektualci i gradjani, pod vodjstvom nadbiskupa Dra. Bauera, predali Kraljevskom Namjesništvu, a u kojem se prvenstveno tražilo, da Dr. Maček bude pušten iz zatvora. Dr. Maček je tada već bio nesamo predsjednik Hrvatske Seljačke Stranke nego i vodja hrvatskog naroda.

Dr. Maček je pušten iz zatvora, pa je to bio prvi znak da vodeći krugovi uvidjaju, da je centralizam nemoguć i da izaziva sve veći otpor, koji prelazi okvir unutarnje politike. Nesamo vlada nego i tri glavne srpske stranke (radikalna, demokratska, i zemljoradnička) — koje su za cijelo vrijeme diktature stajale postrani — počele su se micati, i pomalo približavati hrvatskom zahtjevu revizije ustava, na temelju demokratskog i federativnog uredjenja države. Naročito nakon izbor4 iz godine 1935 i odstupa Jeftićeve Vlade bilo je

238