Omladina

- Strana 2

OMLADINA

Broj 12

CRVENA

ARMIJA

NA GRANICI JUGOSLAVIJE

Duž cijele Istočne Jronte Crvema armija fuče bez predaha poražene Hillerovce. Na sjevermom ofsjeku fronta, u Finskoj, 5 septembra u 8 safi ujufro završene su operacije. Finska vlada prekinula je odnose sa Njemačkom i naredila da sve njemačke frupe do 15 septembra napuste finski feriforij. Zbog toga je sovjefska vlada uvažila molbu Fimske da atpočnu pregovori za primirje. U Balfičkim sovjefskim repablikama propali su svi pokušaji neprijatelja, da u pravcu Šaulia i Jelgave probije obruč oko opkoljenih jedinica.

Odbivši sve neprijafeljske napade, sovjefske jedinice suzile su obruč.

U pravcu Pruske razvijaju še žestoke borbe. Istovremeno dok sovjetska arfiljerija ma isfočnoj granici bombardira pruski feriforij, u blizini južne granice, jedinice Crvene armije u ofanzivi zauzele su gradove Viški, Ostrolenka, Lomža i Novogrod, forsirale rijeku Narev ofvorivši na faj način pu? za Prusku. Sovjefske pafrole ponovno su prešle prusku granicu.

Na sektoru Varšave sovjetske jedimiće 2žddjedno s ! poljskom divizijom, iz 1 poljske armije 'general-lajtnanta Berlinga, slomile su njemački ofpor i oslobodile varšavsko predpradje Pragu na istočnoj obali Visle. 5

U jažnoj Poljskoj, južno od Žehova, Crveaa armija oslobodila je grad Krosno i izbila ma čehoslovačku državnu granicu, Nastavlja 5e napredovanje prema gpradu Prešovu, gdje su slovački partizani zadnjih dana ubili 450 i zarobili više od 3000 SS-ovaca.

U Rumuniji Crvena armija nakon oslobodjenja dunavskih prisfaništa Suline, Ismaila, Gala i

Braile, crnomorskih luka Konstance i Mangalije, važnih petrolejskih izvora kod Ploeštia i prije, sfolnice Bakurešta, um saradnji s rumunjskim

jedinicama, nastavlja s ofanzivom.

U Transilvaniji oslobodjeni su gradovi SfanJul- George, Orofej i Georgeni. U pravcu Ma-

· djarske zauzefa je Kampilija. U centralnoj Ru-

muniji oslobodjeni su veliki gradovi Brašov, Sibinj, Alba Julija, Dzva i Turđa. Napredovanje se nastavlja u pravcu Temišvara, Arada i Kluža.

U južnom dijelu Ramunije oslobodjeni su gradovi Dragošani, Pifešfi, Djurdju, TurnuMagurela, KKaJOva i Turnu Severin. Oslobodjeno je više od 700 km donjeg foka Dunava.

Kod Turnu Severina Crvena armija izbila je na jugoslavensku granicu. Usposftavila je vezu s Narodno-oslobodilačkom vojskom Jugoslavije.

Nakon fo je sovjefška vlada navijestila rat Bugarskoj, sovjefske snage prekoračile su rumunjsko-bugarsku granicu i zauzele crnomorske luke Varnu i Burgas, fe gradove Ruščak, Šumen i Silisfriju. Bugarske jedinice misu pružile nikakav otpor. Bugarska vlada zamolila je primirje i objanila rat Njemačkoj. 9 sepfembra, prestale su opiracije profiv Bugarske. Oduševljeno dočekana od stanovnišfva Crvena armija ušla je u Sofiju,

Sovježhska avijacija podupire operacije Crvenč armije, feški bombarder! s velikim uspjehom napai su Budimpeštu.

U borbama Nijemći su izgubili ma slfofine hilje mrfvih i zarobljenih. Do 9 septembra zarobljen je i 41 general. -

Saveznici u Njemačkoj

Na zapadnom frontu savezničke snage nastavljaju svoje napredovanje prema Rajnu. Savezničke trupe ušle su u Ruan i Diep, koje su prije toga oslobodili francuski partizani, Zauzeti su važni gradovi San Zermen, Gan, Kurte, Ipr, Sedan, Amien, Lil. Pobijedivši neprijatelja na bojištima od prvog svjetskog rata, Saveznici su prodrli u Belgiju i prema Rajhu. Oslobodjeni su gradovi Namir, Liež, prijestolnica Brisel, te luke Žebrige i Antverpen osposobljene za saobraćaj. Saveznici su prešli holandsku granicu. Potpuno je opkoljeno 100.000 Nijemaca na sektoru Bulonja, Kalea i Lamanša, dos se njemački garnizon u Havru predao. U luci Brest još uvijek se odupiru opkoljeni Nijemci.

Saveznici su forsirali Albertov Kanal, Kanal Esko i Mozelu. Na 128 km. širokom frontu prešli su njemačku granicu. Prvi prodor postignut je kod Triera, drugi južno od Ahena, treći zapadno od samog Ahena i četvrti sjeverozapadno od Pruma. Južno od Ahena zauzet je njemački grad Lekent i još nekoliko mjesta. Od samog Ahena savez nici su udaljeni svega 1 kilometar. Zauzet je i Luksemburg. Ispred Sigfridove linije saveznici se spremaju za nova napredovanja. Avijacija i artiljerija ruše njemačka utvrdjenja. Već se vode borbe na vanjskim utvrdama Sigliridove linije. Ugroženi su gradovi Ahen i Tricr, dok su od Kelna Saveznici udaljeni svega 50 km.

Jedinice koje nadiru preko Liona i Šalona s juga, spojile su se s glavninom savezničkih armija i tako odrezale otstupnicu njemačkim snagama koje se nalaze u srednjoj i južnoj Francuskoj. Zauzet je veliki grad Basanson, te gradovi Gibri, Aleri, Polinji i Argoa u. Savoji, Amerikanci su forsirali francusko-italijansku granicu te zauzeli važan željeznički čvor Ventimilio. U cea· tralnoj Francuskoj snage francuskog otpora oslobodile su Langr.

Sastanak savezničke

U Londonu održan je omladinski sastanak na kojem je učestvovalo više od 000 delegata. Dvorana je bila okićena zastavama Ujedinjenih Nacija medju kojima se vijala velika jugoslavenska zastava s partizanskom zvijezdom. Zidovi su bili ukrašeni velikim -slikama iz života i horbe omladine Jugoslavije. Predstavaik_ omladinskih organizacija pozdravio je kapetana Slavka Komarš,

_ delegata USAOJ-a, i naglasio važnost "bori

ke

U Francuskoj Nijemci su izgubili preko 600.000 mrtvih. Samo freća američka armija zaroba je 320.000 njemačkih vojnika.

Nakon što: su se 17 IX 0. g. Savezni : koje pripadaju »letećoj pješadiji-,uz učestvovanje od preko 1000 aviona, spustile u Holandiji, prodrlesu slijedećeg dana i snage britanske II (oklopne) armije 25 km. u unutrašnjost Holandije i spojile se s jedinicama savezničkih letećih snaga. U toku su borbe kod grada Enthovena, u kojemu se Yeć vode ulične borbe, i „Na italijanskom frontu Saveznici se približavaju gotskoj liniji. Borbe se vode u predgradjiEe i na prilazima Riminia. Oslobodjena je Piza.

RFritanske podmornice otpočele su s operacijama u Skageraku, kod Jitltandskog poluotoka.

Saveznička avijacija s baza u Britaniji, Francuškoj i Italiji nastavlja svoju ofanzivu.

Osim taktičke pomoći kopnenim jedinicama kol njihovih operacija, savezničke eskadrile svakolnevno lete nad Njemačkom i okupiranim teritonjem.Nad Berlinom gospodare Moskitos-i. Sve teže udarce dobija industrija sintetičkog benzina, koa je nakon gubitka Ploeštia glavni izvor njemučkih pogonskih sredstava. Medju drugim ciljevima napadnuti su i Darmštat, Diseldori, Beč, Maunhajm, Ludvigshafen, Majnc, Nirnberg, Karlsru:, Hanover i pomorsko uporište Emden.

Nakon oslobodjenja velikog dijela Rumunije, saveznička avijacija počela je Još aktivnije napaditi neprijateljske objekte i komunikacije u Grčkoj, Jagoslaviji i Madjarskoj. S velikim uspjehom učesivuje u fim napadima i prva jugoslovenska tskadrila.

Amerikanci su se iskrcali na otok Alma Hera u Pacifiku, U trodnevnim napadima na Filipine, američke snage uništile su Japancima 501 avion i 173 broda.

omladine u Londonu

jugoslavenskih naroda. Drug Komar govorio je red oduševljenim delegatima o junaštvu i portvovnosti omladine Jugoslavije, Zatim su govorili predstavnici britanskih omladinskih organizacija i izrazili svoje divljenje našoj borbi i veliku ljubav koju gaje za našu omladinu. Hor je otpjevao četiri partizanske pjesme, Sastanak je završen pjevanjem/ naše himne »Oj Slaveni« i britanske narodne himne.

Takmičenjem u nove uspehe

Narodni ustanak je, oslobadjajući ogromne stvaralačke snage omladine, učinio od nje, mesto pasivnog posmatrača dogadjaja, najaktivnijeg učesnika oslobodilačke borbe — jednog od nmajozbiljnijih činioca u izgradnji nove Jugoslavije. Državu, koja se Stvara, omladina s pravom smatra svojom. I baš zbog toga što je ona ceo svoj Život tesno VCzala uz narodnu borbu, dešava se nešto što se mije moglo ni zamisliti u staroj Jugoslaviji, da široke mase omladine razvijaju svestrano takmičenje, Želeći da što više dadu za slobodu, koju oličava Demokratska federativna Jugoslavija.

Ali spremnost omladine treba još bolje prihvatiti i organizovati njene napore, stvarajući od mnogih hiljada posebnih sila nesavladivu energiju omladinskog pokreta.

Još od početka su naše organizacije pokušavale da kroz taKmičenje povećaju udeo omladine u borbi. Od takmičenja, koja su postavljana samo deklarativno i završavala se onde gde sui počinjala tj. na svečanom pozivu na takmičenje, prešlo se na OIganizovana takmičenja, koja su već do sada dala velike rezultate, Ali dosadašnje iskustvo pokazuje da sve naše organizacije ne koriste u dovoljnoj meri sve mogućnosti, kako bi omladina kroz takmičenje dala sve ono ma šta je spremna.

U mnogim slučajevima organizacije koje sprovode takmičenje misu u samom njegovom početku načisto sa time šta kroz njega hoće da postignu, te tako, ' seto ne Đi-Želeio, takmičenje postaje samo sebi cilj. Zadate takmičenja treba konkreti· zovati u obliku obaveza koje omladina na širokim sastancima preuzima. Obaveze, — šta će se učiniti, u toku čitavog takmičenja i za svaku nedelju posebno, — izradjuje čitava omladina. Ovaj način sprovodjenja utakmice praktikovan je najviše u Dalmaciji i dao je dobre rezultate, Obaveze date kolektivno od celokupne omladine, mogu se kombinovati sa obavezama koje, u sklopu toga, daju pojedinci ili grupe.

Prema fom?, da bi fakmičenje bilo uspešno, freba ga postavi kao sredstvo da bi se, zalaganjem celokupne omladine ostvarili oni zadafči koje u fom momenfu postavlja razvifak opšfenarodnog i omladimskog pokreta. Obaveze koje su postavljene, od oka, u neskladu sa snagom organizacija, mogu da štete u radu. Kada organizacija bez velikih napora, nekoliko puta premaši obaveze koje su postavljene daleko ispod njenih mogućnosti, onda se omladina lako može uspavljivati, uverena da je postigla veliki uspeh. Obrnuto ako se postave suviše velike obaveze, tako da ih omladina uz najveće zelaganje ne može da ostvari, lako se može razviti ra-

vnođušnost prema ispunjavanju postavljenih obaveza. U jednom i u drugom slučaju ne može se postići naprezanje svih snaga i na taj način osigurati uspeh,

Obaveze moramo posfavifi fako da odgovaraju, mne samo zadafcima, već i smazi organizacije koja se fakmiči.

Mi kroz takmičenje hoćemo da angažujemo sve omladinske snage na izvršavanju postavlje· nih zadataka, Zbog toga je potrebna široka popularizacija, i to ne samo takmičenja uopšte, nego povezana sa Objašnjavanjem zadataka koji su postavljeni. Još pre početka takmičenja, a naročito u njegovom toku, treba iskoristiti sva sredstva koja su nam na raspoloženju, kao listove, zidne novine, priredbe, konfierencije itd. Ako se takmičenje poveže sa nekim narodnim praznikom ili kakvim drugim važnim dogadjajem, bi će ga mnogo lakše popularisati,

Radi uspešnog izvršavanja zadafaka, kroz takmičenje, pofrebno je voditi stalnu, sisfemafsku i svestranu agifaciju kako bi se upoznala, zainferesovala i pokrenula celokupna omladina na dofičnom ferenu.

Uspeh u takmičenju se OcCćenjuje prema rezultatima posti gnutim u rešavanju omih zadataka koji se pred nekom organizacijom postavljaju, odnosno ako su pravilno izradjene obaveze, prema njihovom ostvarenju. Prema fome da bi se dve organizacije fakmičile nije pofrebno tražiti samo ono šfo im je zajedničko. (Može se takmičiti npr. omladina brigade sa omladinom jednog okruga.)

U dosta slučajeva nedostaje sistematsko praćenje rezultata, uporedjivanje sa primljenim obavezama i rezultatima postignutim u drugim organizacijama, tako da početni polet polako jenjava i na kraju takmičenje ostane bez završetka. Dešava se da kod odbora koji rukovode takmičenjem, neki rezultati stižu tek posle dva meseca. Pošto se naša takmičenja odvijaju još uvek na teremu koji je ispresecan neprijateljskim komunikacijama i garnizonima, pa su time (ili iz čisto tehničkih razloga) otežane veze, potrebno je u vreme takmičenja osigurati stalnu kurirsku službu izmedju organizacija. Pofrebno je obrazovafi posebne komistje za fakmičenje, koje bi osigurale brzo sakupljanje, komfrolu i sredjivanje, a isto fako i objavljivanje rezulfata još u foku fakmičenja.

Sva naša dosadašnja takmičenja razvijala su se najviše u Zećmaljskim razmerama, a u najbližoj budućnosti moći će da se organizuju takmičenja u kojima će učestvovali čitava omladina Jugoslavije. Omladinska takmičenja će morati da se uklope u takmičenja čitavog naroda na izgradnji oslobodjene Jugoslavije, i mi moramo da tu donesemo naše iskustvo.

Mihailo Švabić

„U ovom momentu srpski narod i omladina sve više uzimaju puške u ruke i kroz njih rOvore šta misle | šta hoće. Do sada je u srca Srbije stvoreno pet divizija Narodno-oslobodilačke vojske Srbije. One već biju bojeve i zadaju teške udarce okapatorima i izdajnicima srpskog naroda nedićevcima, ljofićevcima i dražinovcima. — Zahvaljujući borbi naših divizija i uopšte borbi čitave naše Narodno-oslobodilačhe vojske Jugoslavije, mi smo u stanju da po prvi put od kaho znamo za sebr organizujemo svoj 1 Kongres antifašističke omladine Srbije. Kongres na home ćemo moći da govorimo šta mislimo i šta hoćemo. Qn će se održati na teritoriji oslobodjenoj od Jašističkih okupatora i izdajnika, pod zaštitom naše Narodno-oslobodilačke vojske, — Za ovaj velihi dam, za ova, do sada, najveću manifestaciju i sastanak srpske omladine, hoju treba da održimo septembra meseca Ove godine, pozivamo svu rodoljubivu omladina da se priprema.“

iz proglasa Sazivačkog odbora I Kongresa antifašističke omladine Srbijc,