Pravo i privreda

Važnost dokazivanja prava učestvovanja i glasanja na skupštini proiziiazi iz okolnosti da se akcije kao hartije od vrijednosti lako prenose i mijenjaju svoje ovlaSdenike, ali i Sto je taj prenos podložan statutarnim ograničenjima protivno kojima učinjen prenos nema pravnog dejstva. Ova situacija pretpostavlja mogude sporove, pa se mora odrediti kriterijum na osnovu koga se može nedvosmisleno utvrditi ko se u vrijeme skupStine smatra akcionarom druStva, i tako obezbijediti koriSdenje prava koja mu iz te okolnosti pripadaju. Ovo pitanje se rješava različito, zavisno od toga da li se radi o akcijama na ime ili o akcijama na donosioca. Kod akcija na ime u ovoj stvari uobičajena je odredba da na skupštini mogu učestvovati oni imaoci koji su upisani u knjigu akcija u vrijeme održavanja skupStine odnosno u statutu određenom roku prije dana skupStine. U pogledu akcija na donosioca situacija je drugačija, jer se one ne unose u knjigu akcija. Za ovaj slučaj obično se propisuje, da imaoci tih akcija mogu učestvovati u rađu skupStine, ako u određenom roku polože akcije kod druStva, odredene banke ili neke druge ustanove odredene statutom, Sto se dokazuje odgovarajudom potvrdom koju izdaje organ ili lice ovlaSćeno statutom. Dakle, i kod ovog pitanja sve zavisi od statuta, odnosno od pozitivnog zakona. 1 Sa ciljem da se ved prije skupštine omogudi Sto detaljnije informisanje o pitanjima dnevnog reda, akcionarima koji su dokazali svoje pravo učestvovanja na skupštini, dozvoljava se da mogu pregledati sve spise koji su pripremljeni za skupStinu, u sjediStu druStva ili drugom mjestu odredenom statutom. 2 Spiskovi Redovno se na sjednici skupStine mora sastaviti spisak prisutnih i zastupanih akcionara i njihovih punomodnika, uz naznaku ukupnog broia njihovih akcija po pojedinim vrstama i rodovima i brojem glasova koji svakom pripadaju. Ako društvo ima više rodova akcija treba sastaviti posebne spiskove i za akcije posebnih rodova. Spiskove akcionara dužan je da sastavi sazivač skupStine. Spisak se sastavlja na osnovu knjige akcija, odnosno na osnovu položenih akcija ili potvrda o njima, odnosno na osnovu ovlašdenja. Tako se mogu i prije skupStine sastaviti spiskovi akcionara ovlašćenih da učestvuju u sazvanoj skupštini, i kao takvi staviti odredeno vrijeme do skupStine na pregledanje svakom akcionaru, a u vezi sa njima se može na samoj skupštini sastaviti spisak prisutnih odnosno zastupljenih akcionara. Svrha vodenja ovih spiskova jeste da služe predsjedniku prilikom utvrdivanja kvoruma, ali i kontroli od strane akcionara i organa vlasti. Kao takve, ove spiskove svaki akcionar može pregleđati već i na skupštini, ili pod odredenim uslovima (npr. ako predstavlja odredeni procenat kapitala) zahtijevati da se ispitaju. Dok skupština ne odobri spisak ne može se predi na dnevni red. Predsjednik treba da potpiše ove spiskove, koji se obavezno prilažu uz zapisnik.

1 I ZOP i Predlog NZOP-a prepuštaju statutu društva da uredi ova pitanja. Trgovački zakon za Kraljevinu Jugoslaviju iz 1937. godine (u daljem tekstu: T.ZJ. iz 1937.) u čl. 261. ima o ovom pitanju detaljne odredbe. 2 Upon 51. 262, st. 2. T.ZJ. iz 1937. 3 Upon Cl. 259. Predloga NZOP-a, kao i čl. 262. i Čl. 265. st. 3. i 4. T.ZJ. iz 1937.

105

SKUPŠTINA AKCIONARSKOG DRUŠTVA KAO ORGAN VLASNIKA