Pravo i privreda

Prava akcionara u skupštini Zakon ne propisuje prava koja akcionar ima na skupštini. Bez sumnje ovamo spada, kao najvažnije, pravo glasa na skupštini. Ali, ovamo se svrstavaju i sledeća prava: pravo učestvovanja (prisustvovanja) na skupštini; pravo raspravljanja na skupštini; pravo predlaganja na skupštini. Po prirodi stvari, smatra se da pravo glasa obuhvata sva gore navedena prava, a da pravo učestvovanja na skupštini obuhvata i pravo raspravljanja, ali ne i pravo glasa. Za sadržinu ovih prava odlučan je statut društva i vrsta akcija koju akcionar posjeduje. Svi imaoci akcija sa gore navedenim pravima učestvuju u radu skupštine, za razliku od imaoca akcija bez prava glasa, koji ne mogu učestvovati u radu ovog organa. Svaki akcionar koji ima pravo glasa učestvuje u odlučivanju u skupštini onako kako to proizilazi iz statuta i akcija koje posjeduje. Akcionar nije obavezan da učestvuje u radu skupštine - ne može se na to prisiliti, ali bi morao imati određenu zaštitu (tužbu) za slučaj da mu to pravo bude statutom u cjelini oduzeto ili na drugi način njegovo ostvarivanje onemogućeno. Pravo glasa pripada akcionarima, u pravilu, srazmjerno broju i rodu (klasi) njihovih akcija. Prema tome, nemaju svi akcionari isti broj glasova. Tamo gdje neko ima veći broj akcija, često se u statutima to pravo glasa za daljnje akcije ograničava (npr. da svake daljnje tri akcije daju imaocu jedan glas), ili se, pak, ograničava najveći broj glasova svakog akcionara bez obzira na nominalnu vrijednost akcija koje posjeduje. To je postupak zaštite manjinskih akcionara. Za pravo glasa nije potrebno da akcije budu potpuno uplaćene, ali ako je pojedini akcionar u zakašnjenju s uplatom akcije, zavisno od pojedinog zakona ili statuta društva, to može imati reperkusije na pravo glasa. 1 U Predlogu novog zakona o preduzećima posebno je riješeno pitanje glasanja akcionara čije su akcije date u zalogu, na plodouživanje ili čuvanje. To pravo ima akcionar, a plodouživalac, založni poyjerilac ili čuvar, samo na osnovu posebnog ovlašćenja, pri čemu nije regulisano pitanje akcionareve odgovomosti prema ovim licima ako ne vodi računa o njihovim interesima (čl. 263, st. 5. Predloga). Kada su viSe lica (su)vlasnici jedne ili viSe akcija, svoje pravo glasa vrše preko zajedničkog punomoćnika, a za obaveze koje terete akcionara odgovaraju solidarno (Cl. 239. Predloga). Isključenje prava glasa Ovo isključenje može biti trajno ili privremeno. Trajno isključenje postoji u slučaju kada akcionar posjeduje akcije bez prava glasa. Privremeno isključenje nastaje u slučaju nastupanja okolnosti koje mogu dovesti do suprotnosti interesa društva i akcionara ili pristrasnosti akcionara u odlučivanju o određenom pitanju iz dnevnog reda skupštine zbog saradnje u upravljanju ili drugog povoda za ličnu zainteresovanost. Važeći Zakon o preduzećima nema odredbi o ovom pitanju, dok Predlog novog zakona o preduzećima sadrži i rješenje o sukobu interesa između akconara i društva i isključenju prava glasa u skupštini. Prema ovom rješenju, akcionar ne može glasati u skupštini kada se odlučuje o sledećim pitanjima: 1) o oslobadanju od obaveza i odgovomosti tog akcionara; 2) o priznanju pogodnosti akcionara na račun društva; 3) o utvrdivanju zahtjeva koje društvo ima u odnosu na tog akcionara; 4) o zaključenju ugovora s tim akcionarom, po odluci društva; 5) o pokretanju ili odustajanju od spora protiv tog akcionara; 6) u drugim slučajevima kad taj akcionar ima interes protivan interesu drušlva (čl. 264. predloga).

1 Upor. Rastovčan, n. d., s. 110-111.

106

Prof, dr Dragan Radonjić, profesor Pravnog fakulteta u Podgorici