Pravo i privreda

Mada je jedan od ciljeva svake ekonomske politike podsticanje preduzetniStva, neke mere (takse na firme, zabrana građanima koji rade u društvenom sektoru da otvaraju preduzeća i radnje) pokazuju kako se u negativnom smislu može delovati na razvoj privrednog preduzetništva, s obzirom da su doprinele smanjenju broja radnji i preduzeda u privatnom sektoru. 1 Ipak, iako je privredni liberalizam preduslov za postizanje privrednog razvoja, on nužno mora da bude omeden, do odredene mere, odredenim interesima. To su interesi društva, privrednih subjekata i interesi tredih lica. Zato de dalje u ovom radu biti izneto šta se podrazumeva pod privrednim liberalizmom, a zatim de biti navedena ogranidenja, grupisana prema interesima koji ih namedu. 2. Pojam privrednog liberalizma Princip privrednog liberalizma uspostavljen je još 1791. godine, kada je u Francuskoj donet tzv. Alarov dekret. Njime se omoguduje da se lica slobodno bave trgovinom, zanatima i drugim zanimanjima, uz uslov da se ponašaju u skladu sa odredenim propisima. Sadrzinu principa privrednog liberalizma dine, s jedne strane, sloboda preduzetniStva, tj. pravo svih fizidkih i pravnih lica da se posvete privrednim aktivnostima po svom izboru, i, s druge strane, sloboda obavljanja privredne aktivnosti, tj. pravo svih subjekata da vode svoje poslove ida upravljaju svojim preduzedem kako najbolje znaju i umeju. 2 Ovakvo odredenje sadržine ovog principa jasno proistide i iz konkretnih odredbi Zakona o preduzedima prema kojima preduzede mogu da osnivaju fizidka, odnosno pravna lica (dl. 8. st. 1); preduzede može da obavlja jednu ili viSe delatnosti (dl. 15. st. 1); preduzedem upravljaju vlasnici, odnosno predstavnici vlasnika kapitala (dl. 61. st.l); 3. Ogranidenje privrednog liberalizma Privredni liberalizam se ne može ostvariti u apsolutnom smislu. Radi zadovoljenja odredenih interesa ovaj princip mora da bude u izvesnom stepenu ograniden. Postoje tri grupe interesa koji nalažu ogranidenje principa liberalizma. To su: opSti interesi, interesi privrednih subjekata i interesi poverilaca privrednih subjekata. O svima njima se mora voditi raduna, kako bi princip liberalizma imao potreban, pozitivan uticaj na privredni razvoj. 3.1. Opšti interesi i ogranidenje principa liberalizma ZaStita javnog porelka javnih interesa, nadin vodenja ekonomije namedu potrebu ogranidenja principa liberalizm., u pogledu mogudnosti obavljanja odredenih delatnosti i to u dvostrukom smislu. Prvo, zavisno od vrste delatnosti preduzede mora da ispuni odredene uslove (tehnidka opremljenost, zaštita na radu, zaštita životne sredine, prostorne, kadrovske) da bi moglo da se registruje za njihovo obavljanje, odnosno izmenu uslova njihovog obavljanja (dl. 17. Predloga zakona o preduzedima). Sve dok nadležni organ ne donese rešenje o tome da preduzede ispunjava uslove propisane zakonskim ili podzakonskim propisima, ono ne može da otpodne sa obavljanjem svoje delatnosti. Preduzede de odgovarati za privredni prestup ako obavlja

1 BoSnjak, M., Privatizacija i preduzetnižtvo u SRJ, Jugoslovenski pregled, br. 4/93, str. 74. 2 Houin, R., Pedamon, M., nav. delo, str. 109.

110

Prof, dr Miodrag Mićović, docent Pravnog fakulteta u Kragujevcu