Pravo i privreda

delatnost za koju ne ispunjava propisane uslove (Cl. 453. st.l. tač. 1. Predloga zakona o preduzećima). Drugo, posebnim propisima se može: a) zabraniti obavljanje delatnosti; b) staviti pod režim odobrenja od strane nadležnog organa; v) odrediti da odredene delatnosti mogu da obavljaju samo preduzeća određena zakonom ili samo određeni oblici preduzeća (čl. 15. st. 2. i 3; čl. 16. Predloga zakona o preduzećima). A) Po pravilu, pređuzeće može da osnuje svaki osnivač pod uslovom da je sproveden odredeni postupak i da su ispunjeni propisani uslovi. Ali, posebnim propisima se odstupa od navedenog pravila. Tako, Zakon o stranim ulaganjima 1 zabranjuje stranom ulagaču da osnuje sopstveno preduzeće za proizvodnju i promet predmeta naoružanja i vojne opreme, u oblasti železničkog i vazdušnog saobraćaja, veze i telekomunikacije, osiguranja, izdavačkih delatnosti i javnog informisanja (čl. 21. st. 2). Osim toga, strani ulagač ne može da osnuje sopstveno preduzeće, bez obzira na delatnost, na području na kome bi to bilo protivno interesima opštenarodne odbrane. Ili, Zakon o ličnom radu" zabranjuje fizičkim licima da osnivaju radnje, privatna preduzeća i ustanove za obavljanje odredenih privrednih (proizvodnja energije, uglja, nafte, gvožđa, obojenih metala, lekova, oružja i municije...) i društvenih (arheološka iskopavanja, zaštita i korišćenje arhivske grade...) delatnosti (čl. 32. i 33). Zakon o zadrugama' zabranjuje da se u zadruzi obavljaju delatnosti koje ne mogu da se obavljaju samostalnim ličnim radom (čl. 12. st. 2). Treba očekivati da će dalja privatna liberalizacija i razvijanje privatne inicijativnosti i preduzetništva, uporedo sa procesom neminovne vlasničke transformacije društvene svojine, sužavati krug delatnosti isključenih za preduzeća u privatnoj svojini. U Francuskoj je ideja zabrane obavljanja odredenih delatnosti motivisana potrebom zaštite opštih interesa (proizvodnja opasnih igračaka) ili državnog monopola radi ostvarenja fiskalnih, ekonomskih ili javnih interesa (duvan, šibice, barut). 5 B) Obavljanje nekih delatnosti uslovljeno je dobijanjem đozvole od nadležnog organa. Nadležni organ (Narodna banka Jugoslavije kada se radi o osnivanju poslovnih banaka, 6 savezni organ uprave nadležan za poslove finansija kad se radi o osnivanju osiguravajućih organizacija i slobodnih carinskih zona, 8 savezni organ uprave nadležan za ekonomske odnose sa inostranstvom kad se radi o osnivanju sopstvenog preduzeća stranog lica 9 donosi rešenje kojim dozvoljava osnivanje ako oceni da je ono opravdano, odnosno da su ispunjeni zakonski uslovi za osnivanje. V/ U svim zemljama se predvida da se preduzeća, koja obavljaju delatnost od javnog interesa, osnivaju i posluju kao javna preduzeća. Pri tome, karakteristično je da zavisno od toga koja je partija na vlasti (socijalisti ili desno orijentisane partije) broj javnih preduzeća raste ili opada. 10

1 SI. list SFRJ br. 77/88. 2 SI. glasnik SRS, br. 54/89. 3 SI. glasnik SRS, br. 57/89. 4 Vasiljević, M,, Trgovinsko pravo, Beograd, '991, str. 41. 5 Houin, R., Pedamon, M., nav. delo, str. 140. 6 Zakon o bankama i drugim finansijskim organizacijama, (SI. list SRJ, br. 32/93), čl. 9. 7 Zakon o osnoyama sistema osiguranja imovine i lica, (SI. list SFRJ, 17/90), C 1.16. 8 Zakon o slobodnim i carinskim zonama, (SI. list SFRJ, 3/90), Č1.7. si. 4. 9 FCI. 21. st, 3. Zakona o slranim ulaganjima

111

OGRANIČENJE PRIVREDNE INICIJATIVNOSTII NAČELO PRAVNE SIGURNOSTI U ZAKONU O PREDUZEĆIMA