Pravo i privreda

Kod nas su nizom posebnih zakona:Zakon o osnivanju Javnog preduzeda za istraživanje, proizvodnju, prerađu i promet nafte i prirodnog gasa (SI. glasnik SRS, 37/91), Zakon o sistemu veza (SI. glasnik SRS, 38/91), Zakon o elektroprivredi (SI. glasnik SRS, 45/91), Zakon o železnici (SI. glasnik SRS, 38/91), Zakon o vodama (SI. glasnik SRS, 46/91), Zakon o šumama (SI. glasnik SRS, 46/91), Zakon o radio-televiziji (SI. glasnik SRS, 46/91), Zakon o osnivanju javnog preduzeda za vazdušni saobradaj (SI. glasnik RS, 9/92). podržavljeni svi veliki sistemi i tehnidko-tehnološke celine, a njihova imovina je zakonom prenesena u državnu svojinu, s tim što je data mogućnost da se državna svojina transformiše u druge obiike ali samo do 49% ukupne vrednosti kapitala javnog preduzeća. Pored velikih sistema, a na osnovu odluka opština ili regija, mogu da se osnuju kao javna preduzeda oni subjekti koji obavljaju komunalne i druge delatnosti koje su nezamenljiv uslov života i rada građana i preduzeda na određenom podrudju. Mešanje države u ekonomski život suprotno je principu liberalizma, principu ravnopravnosti svih subjekata koji se have nekom privrednom delatnošću. Javna preduzeća bi trebalo dovesti u položaj da kao i ostala preduzeda razlog svog postojanja nalaze u uslovima tržišnog poslovanja, na principu pozitivnog privrednog računa. 1 Međutim, uticajem države na osnivanje, organizovanje i funkcionisanje ovih pređuzeća smanjuje se njihova autonomnost u odnosu na druga preduzeća. 2 Istovremeno, prevelika ekonomska zaštita koja im se pruža (premije, subvencije) rada, s jedne strane, preteranu poslušnost, a s druge strane umanjuje poslovnost ovih preduzeda. 3 Ovo namede potrebu pronalaženja prave mere za mešanje đržave u ekonomske tokove. Pored ogranidenja u pogledu mogudnosti da se obavljaju odredene delatnosti, Zakon o preduzedima predvida i ogranidenje koje se tide prava nekog lica da bude član jednog ili više društava. S obzirom da ista imovina ne može da pripada razliditim subjektima, ved samo jednom (pravnom ili fizidkom lieu), to lica koja neogranideno solidarno odgovaraju za obaveze društva mogu da budu dlanovi samo jednog đruštva. Tako, fizidko lice, kad nije preduzetnik - pojedinac, može da bude dlan s neogranidenom solidamom odgovornošdu samo u jednom preduzedu, a ortadko, odnosno komanditno društvo ne može da bude dlan drugog ortadkog ili komanditnog društva u svojstvu komplementara (dl. 9. Predloga zakona o preduzedima). Ni jednopersonalno akeionarsko društvo ne može bid jedini akeionar, odnosno jedini dlan drugog društva kapitala (dl. 202. st. 2. Predloga zakona o preduzedima). 3.2. Interesi privrednih subjekata i ogranidenje principa liberalizma Dosadašnji Zakon o preduzedima 4 nije regulisao na prihvatljivoj osnovici pitanje konkureneije dlanova uprave i direktora društva (preduzeda), kao i radnika društva svom društvu (preduzedu), pitanje sukoba interesa između društva i njegovih dlanova u vodenju poslova društva (preduzeda). 5 Za razliku od njega jugoslovenski Trgovadki zakon iz 1937. godine

10 Jovanović, V., Driava i javna preduzeda, Pravni život, br. 5-6/92, str. 598. 1 Kostić, D., Javna preduzeda, Pravo i privreda, br. 3-6/93, str. 84. 2 Vasiljević, M., Javna preduzeda, Privredno pravni priručnik, br. 2/90, str. 3. 3 Jovanovid, V.,nav. članak, str. 603. 4 SI. list SFRJ, br. 77/88, 40/89, 46/90, 61/90. 5 Vasiljević, M., Osnovna polazišta i načela Nacrta zakona o preduzedima, Pravo i privreda, br. 3-6/93, str. 12.

112

Prof, dr Miodrag Midovid, docent Pravnog fakulteta u Kragujevcu