Pravo i privreda

ma, ili na makro društvenom planu univerzalni cilj svake kontrole je zaštita postojećeg društvenog i političkog sistema. 1 Ova dimenzija kontrole postaje očigledna povodom ostvarivanja javnog interesa u onim segmentima društva gde se taj interes ostvaruje, a to su, kada je reč o privrednim subjektima, pre svega, javna preduzeća, kao posebni oblici preduzeća, koja se i osnivaju "zbog ostvarivanja javnog interesa". 2 Ilustracije radi, u istorijsko-pravnom smislu, kontrola u jugoslovenskim preduzećima je profilisana paralelno sa uobličavanjem političkog sistema. U prvim zakonskim aktima nove vlasti definisano je da sve "osobe i sve javne vlasti u čijem se držanju zateče narodna imovina su dužne ... da postupaju kao dobri 1 savesni privrednici", 3 i u skladu sa tim konstituisana je njihova obaveza da vrše brižljiv nadzor nad "urednim vodenjem i ispravnim materijalnim rukovođenjem". 4 Institucionalizacija kontrolne funkcije je ostvarivana preko radničkih poverenika koji su imali poseban tzv. "privredni delokrug." Naglašeni "državni" karakter kontrole očitovao se kroz uvođenje opšte državne kontrole čiji je, jedan od osnovnih zadataka bio kontrola ostvarivanja privrednog plana u preduzećima. Konačno, u državnim preduzećima kao dominantnom tipu (sa nekoliko vrsta) privrednog subjekta kontrola je uspostavljena u okviru dva osnovna organa; administrativno-operativnom rukovodiocu i direktoru preduzeća, all tako da direktor upravlja preduzećem "po uputstvima, naređenjima i smernicama administrativno-operativnog rukovodioca preduzeća. Administrativna "formula" kontrole je delimično üblažena uvodenjem u praksu narodnih inspekcija. 5 Administrativni sistem kontrole transformisan je u sistem samoupravne kontrole privrednih subjekta koji je funkcionisao u širokom vremenskom intervalu od 1950. do 1989. godine razumljivo u različitim oblicima i različitim stepenom samoupravnosti i gde su dve granične "linije" đva značajna zakona. 6 Osnovna karakteristika ovog oblika kontrola je apsolutna participacija radnika u njenom ostvarivanju. "Prenošenje" kontrole sa države na radnike predstavljalo je složen proces u kome su ispoljene brojne prednosti ali i nedostaci, čija konaCna "rezultanta" je bila nepovoljna za ovaj sistem kontrole u celini, tako da je u toku koncipiranje novog sistema kontrole u preduzećima ali na potpuno novim osnovama. 2. Javni interes - oblici i načini ostvarivanja u preduzecima Kao i u pogledu kontrole u preduzećima, iskustva jugoslovenskog društva pokazuju da je javni interes, u normativnom i praktičnom smislu ostvarivan na različite načine i u različitom obimu za svo vreme uspostavljanja izgradnje socijalističkih društvenih odnosa. Posmatrani period, a kako je ved rečeno reč je o razdoblju od 1945-1989. godine i od 1989. do sada bio je karakterističan po tome da su stvarane ustavne i zakonske pretpostavke za ostvarivanje

1 O odnosu "društvenog” i "pravnog" odnosno stvamog i normativnog kada je reč o kontroli, te opasnosti pretvaranja kontrole u društvu u svoju suprotnost, tj. kontrolu "nad društvom", videti bliže u W.Packard 'The nacked Society" (Golo društvo) New York, 1963. g. 2 Predlog zakona o preduzećima, čl. 404. 3 Zakon o zaštiti narodnih dobara i njihovom upravljanju,"Sl.List DFJ" br. 36/46, čl. 2, st. 1, Cl. 5. st. 1. 4 Isto kao pod 4, Cl. 5, st. 2. taC. 5. 5 Uredba o narodnoj inspekciji, "Sl.List FNRJ", br. 28/49. 6 Osnovni zakon o upravljanju državnim privrednim preduzećima i višim privrednim udruženjima od strane radnih kolektiva, "Sl.list FNRJ", br. 43/50; i Zakon o preduzećima "Sl.list SFRJ" 77/88.

119

K9NTROLA OSTVARIVANJA JAVNOG INTERESA U PREDUZEĆIMA (NEKA NORMATIVNAI PRAKTIČNA REŠENJA)