Pravo i privreda

javnog interesa u različitim oblastima društvenog života. Rečeno ustavnom dikcijom omogućavano je ostvarivanje "životnih interesa naroda" 1 "opštih druStvenih interesa" "posebnih druStvenih interesa" 3 zadovoljavanje "zajedničkih potreba i interesa" 4 U istom periodu normativno su definisani i komplementarni instituti kao Sto su: "javna svojina", "javno pravo", "javna služba” i sl. s koji ukupno doprinose defmisanju i razumevanju različitih javnih interesa, a ne retko i njihovom normativnom uobličavanju. Tako se može pratiti geneza i kontinuitet normiranja i ostvarivanja javnih interesa, analiza ustavnih i od.;o----varajućih zakonskih tekstova pokazuje da je Ustavom SFRJ od 1963. godine, po prvi put eksplicitno definisan pojam javnih službi u kojima se ostvaruju delatnosti čiji je cilj radovoljavanje interesa Sire zajednice, Sto je drugi naziv za delatnosti od javnog interesa. Pojam javnog interesa je normativno uobličen i u posebnom zakonu koji je donet neposredno posle Ustava SFRJ od 1963. g. Ovim zakonskim tekstom je precizirano da se udruživanje rada radnika i druStvenih sredstava u preduzećima vrši na samoupravnim osnovama i u funkciji zadovoljavanja: pojedinačnih, zajedničkih i opštih druStvenih interesa. Takode, Ustav SFRJ od 1974. godine i Zakon o udruženom radu (1976. g.) su apostrofirali poslove, odnosno delatnosti od posebnog društvenog interesa proglaSavajući takvim: obrazovanje, nauku, kulturu, zdravstvo, socijalnu zaStitu, zapoSljavanje, železnički saobraćaj, elektroprivredu, PTT saobraćaj i dr., koje su ostvarivane u posebnim za to osnovanim samoupravnim jeđnicama. Na ovaj način su neposredno štićeni interesi korisnika i druStvene zajednice. Aktuelne promene u privrednom sistemu nagoveStene su amandmanskim izmenama Ustava SFRJ, koje su izvršene u 1988. godini. 9 Ovim izmenama stvorene su normativne pretpostavke za plasman stranog kapitala u domaću privredu i "vraćena" preduzeća kao pravni subjekti u privrednu praksu, posle dugog perioda "OOUR-ske" organizacije privrede. Zakonski tekstovi koji su po tom usledili, a pre svega Zakon o preduzećima, konkretizovali su ustavne pretpostavke kojima se u oblasti druStveno-ekonomskih odnosa omogućava prilagođavanje poslovanja privrednih subjekata zahtevima i zakonima tržiSnog poslovanja. Prema tipologiji preduzeća koju predviđa ZOP, javni interes se ostvaruje u posebnom tipu preduzeCa - javnim preduzećima, koja su kao organizacioni oblik, po prvi put i zvanično ustanovljena ovim Zakonom. Reč je o posebnom obliku druStvenog preduzeća. U ovoj (prvoj) fazi privredne reforme javna preduzeća, kao subjekti u kojima se ostvaruje javni interes, nisu precizno definisana. 1 Zakon utvrđuje elemente za "identifikaciju" ovog tipa preduzeCa i to kroz; način ostvarivanja, osnivače, delatnosti i status preduzeCa. Prvom izmenom osnovnog teksta

1 Ustav SFRJ, od 1964. g. Cl. 4. 2 Ustavni zakon od 1953.g.č1.4. 3 Ustav SFRJ od 1963. g., Cl. 16. 4 Ustav SFRJ od 1974. g., Osnovna načela 111, st. 2. 5 Videti bliže: Dr B.lvanović, "Tržišna svojina", povratak privrede tržištu i vlasništvu - Biblioteka "Pravni život", str. 227. 6 Ustav SFRJ od 1963. g. 7 Osnovni zakon o preduzećima, "Sl.List SFRJ", br. 17/65, Cl. 1, st. 1. 8 Videti odgovarajuće odredbe Ustava SFRJ od 1974. g. i Zakon o udruienom radu. 9 Amandmani na Ustav SFRJ "Sl.List SFRJ", br. 70/88. 10 Zakon o preduzeCima, "Sl.list SFRJ", br. 77/88. 11 Videti Zakon o preduzećima, Cl. 20-25.

120

Dr Slavoljub J. Vukićević,