Pravo i privreda

ZOP-a 1 naziv posebna preduzeća" promenjen je u "javna preduzeda", na koji način je naglašen značaj javne komponente koja se odnosi, pre svega, na vrstu interesa koji se ostvaruju u njima. U daljem normativnom preciziranu javnih preduzeda značajna su dva momenta: širenje kruga osnivada (pored društveno-politidkih zajeđnica kao osnivači se mogu pojaviti i fizidka lica) 2 i mogućnost osnivanja u svim režimima svojine (napuštanje ekskluzivnosti društvene svojine), pa ZOP precizira da se odredbe ovog Zakona o javnim rpeduzedima odnose i na preduzeća u mešovitoj i privatnoj svojini, kada se u njima ostvaruje javni interes. 3 lako je stvorena zakonska mogućnost da javni interes bude ostvaren i u preduzedima koja posluju sredstvima u svim režimima svojine, aktuelno zakonodavstvo (ZOP iz 1988. g. i zakoni o javnim preduzedima i pojedinim oblastima) se bavi ostvarivanjem javnog interesa samo ili pretežno u onim preduzedima diji je osnivač država, odnosno koja posluju sredstvima u državnoj svojini. U uslovima pluralizma mogudih osnivada javnih preduzeda i svojina u kojima se javni interes može ostvariti ovo nije dovoljno. Ovaj nedostatak važedih propisa posebno se manifestuje u situaciji kada je potrebno preduzeti mere za nesmetano ostvarivanje javnog interesa. Red je, zapravo, o specifidnom vidu kontrole ostvarivanja javnog interesa, koja se primenjuje u uslovima kada dolazi do smetnji koje ugrožavaju kontinuitet ostvarivanja javnog interesa. Postojeda ogranidenja u primeni ovih mera na javna preduzeda koja posluju samo sredstvima u državnoj svojini nije održiva. U teoriji je ved iznet stav da je neophodno mere za ostvarivanje javnog interesa "proširiti" i na javna preduzeda diji su osnivadi druga lica osim države, 4 gde su u pitanju drugi oblici svojine osim državne. Osnovni kriterijum treba da bude ostvarivanje javnog interesa, a ne vrsta osnivada, odnosno svojine. 2.1. Neka praktična rešenja povodom ostvarivanja kontrole u javnim preduzedima Prema definiciji javna preduzeda su osnovni oblik preduzeda u kojima se ostvaruje javni interes. Ovakvim odredenjem karaktera javnih preduzeda u osnovi se odreduje i karakter kontrole koja se ostvaruje u njima i koja ciljno treba da omogudi ostvarivanje konkretnog javnog interesa zbog koga je pojedino javno preduzede i osnovano. Prema važedim propisima (ZOP, Zakon o javnim preduzedima posebnih delatnosti) organi kontrole javnog preduzeda mogu imati karakteristike intemog organa u diji sastav ulaze samo radnici preduzeda. Ako je ovako formiran organ kontrole onda su u njemu prepoznatljivi element! slidnih organa koji su postojali u organizacijama udruženog rada (SRK i dr.). Treba napomenuti ako je javno preduzede formirano kao društveno ili državno pređuzede organi kontrole nisu lišeni eksterne komponente u pogledu sastava (izbor dlanova i obaveze prema organima van preduzeda u pogledu obaveštavanja o uodenim nedostacima), Sto je narodito prisutno pri izboru nadzornih odbora u javnim preduzedima. Zakonom je stavljen naglasak na ostvarivanje funkcije kontrole u javnim preduzedima, na nadin da je predvideno obavezno formiranje posebnog nadzornog organa, koji imenuje i razrešava osnivad od lica koja su rađnici javnog preduzeda ili su izvan ovog pravnog subjekta. 5

1 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o preduzedima, "Sl.list SFRJ", br. 40/89. 2 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o preduzećima, "Sl.list SFRJ", br. 40/89, čl. 9. 3 Isto kao pod 21. 4 Dr R.Milović, "Javna preduzeća i ustanove i njihova svojinska transformacija", Pravo i privreda br. 3-6/93, str. 171-189.

121

KONTROLA OSTVARIVANJA JAVNOG INTERESA U PRF.DTI7F.rrMA (NEKA NORMATIVNAI PRAKTIČNA REŠENJA)