Pravo i privreda

U pogledu nadležnosti nadzornog odbora javnog preduzeća primenjen je princip legaliteta, tako da je zakonom predviđen sadržaj i delokrug rada ovog organa. Funkcija kontrole koju vrši nadzomi odbor koncipirana je da ovaj organ: -vrši nadzor nad poslovanjem javnog preduzeća; -pregleda godišnji izveštaj, godišnji obračun i predlog za raspodelu dobiti u javnom preduzeću. Očigledno je da sadržaj funkcije nadzornog odbora nije precizno definisan, ni segmentiran, što čini da njegove aktivnosti često ostaju nedorečene. Neka uporednopravna iskustva upućuju na zaključak o potrebi celovite kontrole koju treba da ostvari nadzorni odbor u ovom značajnom sektoru javne privrede. Preciziranjem nadležnosli nadzornog odbora je u mnogome poboljšano u Predlogu novog Zakona o preduzećima (NZOP), o čemu će biti reči kasnije u ovom radu. Rešenja važećeg ZOP-a koja se odnose na nadzorni odbor promovišu ovaj organ u "računoispitivača" poslovanja javnog preduzeća i time se iscrpljuje njegova funkcija kontrole. Čini se opravdanim, međutim, da kontrolni organ kakav je nadzorni odbor koncepcijski dobije šira ovlašćenja od postojećih u Zakonu, čime bi bile stvorene pretpostavke za ostvarivanje kontrolne funkcije ovog organa. Funkcija kontrole u javnim preduzećima se ne svodi samo na nadzorni odbor, već u manjoj ili većoj meri kontrolu ostvarivanja javnog interesa obavljaju i đrugi organi, pre svih: upravni odbor i direktor. Prema zakonskom određenju upravni odbor javnog preduzeća "usvaja izveštaj o poslovanju preduzeća i godišnji obračun". 1 Realizujući ove poslove iz svoje nadležnosti upravni odbor javnog preduzeća vrši godišnju kontrolu rada javnog preduzeća u kome ostvaruje upravljačku funkciju i dužan je u tome đa obavesti osnivača, odnosno konkretno vladu koja ga imenuje (većina javnih preduzeća je osnovana od strane države i posluje sredstvima u državnoj svojini. (Zakon o železnici, "Sl.glasnik RS" br. 38/91, čl. 18, t.5.). Konačno, direktor javnog preduzeća je po defmiciji odgovoran "za rezultate poslovanja i zakonitost rada preduzeća". 2 Dakle, u nadležnosti direktora javnog preduzeća su skoncentrisana značajna ovlašćenja i odgovornosti za ostvarivanje javnog interesa, pa je u tom smislu očigleđna korelacija zakonitosti rada i kontrole. Preciznije, u pitanju je konkretizacija opšteg stava po kome je kontrola u društvu u funkciji zakonitosti ili preciznije njena opSta pretpostavka. Ostvarivanje javnih interesa u javnim preduzećima se postiže i radom odgovarajućih državnih organa, koji različitim instrumentima kontrolišu rad ovih subjekata. Praktično "državni" vid kontrole rada javnih preduzeća postoji od njihovog upisa u sudski register i proteže se za svo vreme njihove privredne aktivnosti. 2.1.1. Kontrola ostvarivanja javnog interesa u ŽTP "Beograd" kao javnom preduzeću Javno železničko transportno preduzeće "Beograd” (ŽTP "Beograd"), kao jedinstven tehničko-tehnološki i ekonomski sistem obavlja prevoz putnika i roba u železničkom saobraćaju. Reč je, dakle, o javnom preduzeću u kome se ostvaruju značajni javni interesi, što je potvrđeno i donošenjem posebnog Zakona 3 u njegovom formiranju i utvrdena prava i oba-

12 Videti Zakon o preduzedma, Čl. 21-23. 1 Zakon o javnim preduzedma, bl. 15, tab. 5. 2 Zakon o javnim preduzedma, bl. 26. 3 Zakon o železnici, "Sl.glasnik RS", br. 38/91

122

Dr Slavoljub J. Vukibevib,