Pravo i privreda

veze ovog pređuzeća u oblasti železničkog saobraćaja. Istim propisom definisani su i organi ovog preduzeća: Upravni odbor, Nadzorni odbor i generalni direktor. S obzirom na (trenutni) svojinski karakter sredstava kojima posluje ovo preduzeće pomenute organe imenuje osnivad tj. država, odnosno Vlada Republike Srbije, koja ostvaruje i kontrolu nad radom preduzeća pored ostalog i kroz proceduru izbora organa preduzeća. Analiza funkcije kontrole u ŽTP "Beogad" pokazuje da se ova funkcija ostvaruje radom organa preduzeća i eksternih organa, tj. organa države koji obavljaju upravni nadzor nad radom preduzeća. Nadzorni odbor je sastavljen od pet članova i kontroliše: -poslovanje ŽTP "Beograd", -godišnji izveštaj, -godišnji obračun i predlog za raspođelu dobiti preduzeća. Očigledno je da definisanjem nadležnosti ovog organa (u Zakonu o železnici, iako je red o posebnom propisu) nije pređen "prag opštosti" koji je karakterističan za defmiciju u ZOP-u, što je ovaj propis bio "dužan" da učini s obzirom na odredbe zakona o javnim preduzećima, (čl. 23, st. 2), kao lex specialise. Ovako je samo ponovljena formulacija iz ZOP-a, što se negativno reperkutuje na rad ovog organa u ŽTP-u "Beograd" kao osnovnom subjektu u železničkom saobraćaju. Primer nepotpunog regulisanja sadržaja kontrole ovog organa može da bude ilustrativan za neka buduća zakonska rešenja u kojima bi slidan primer bio izbegnut, preciznim regulisanjem ove sadržine, ili kogentnim normiranjem ove obaveze koja bi bila realizovana u podzakonskim aktima ili aktima autonomnog prava. Slidan, tačnije identičan zakljudak se odnosi na kontrou koja se ostvaruje radom Upravnog odbora i generalnog direktora ŽTP "Beograd” kao i u prethodnom sludaju preuzete su bez đetaljnije razrade zakonske odredbe, (odredbe ZOP-a i Zakona o železnici) a propuštena je mogućnost da ovaj segment kontrole bude detaljnije tretiran u Statutu Preduzeća i drugim aktima. Pobrojani organi (Nadzorni odbor, Upravni odbor i direktor), koji ostvaruju kontrolu u Preduzeću su jedini organi interne kontrole i oni su "stupili" na mesto ranijeg samoupravnog sistema kontrole koji je derogiran izmenama u privrednom sistemu. 1 Red je svakako o krupnom pitanju sistemskog ostvarivanja kontrole u Prcduzeću. Jer, jedan sistem kontrole (da li dobar ili loš, odnosno koliko dobar ili loš, konačne ocene još uvek nisu izvedene) je napušten, a novi još uvek nije zaokružen što može da ima (i ima) višestruko negativne posledice po ostvarivanje ciljeva zbog kojih je preduzeće osnovano, a samim tim i po ostvarivanje javnih interesa koji se u njemu realizuju. Praksa u ŽTP "Beograd" pokazuje da se najkvalitetniji deo kontrole ostvaruje u okviru tzv. unutraSnje kontrole kao profesionalne kontrole u prcduzedu koja je inače postojala i u ranijem sistemu kontrole. Ovaj kontrolni organ u svom metodu rada stavlja akcenat na "preventivnom i instruktivnom" delovanju koje ima za cilj da spredi nepravilnosti u poslovanju ŽTP "Beograd" koje se odnose na bezbednost i vrednost železničkog saobradaja ne zanemarujući ni ostale oblasti poslovanja preduzeda. Generalno govoredi, kada je red o kontroli ostvarivanja javnog interesa u ŽTP "Beograd", kao javnom preduzedu, uočava se da odnosi u ovoj oblasti nisu dovoljno sadržajno precizirani,

1 Videti bliže; Statut JŽTF "Beograd", Izveštaj o radu JŽTP "Beograd", za 1993. g., Izveštaj o radu Unutrašnje kontrole JŽTP 'Beograd".

123

KONTROLA OSTVARIVANJA JAVNOG INTERES A U PREDUZEĆIMA (NEKA NORMATIVNAI PRAKTIČNA REŠENJA)