Pravo i privreda

javnog interesa, čime se eksplicitno definiše "prostor" na kome se kontroliše ostvarivanje ove vrste interesa. Novi ZOP posebno pređviđa način ostvarivanja javnog interesa u (javnim) preduzećima. Prema zakonskoj definiciji javni interes se obezbeduje: -davanjem saglasnosti na statut, odnosno odredbe statuta koje su od značaja za ostvarivanje javnog interesa, -davanjem saglasnosti na izbor odnosno razreSenje direktora, -izbor najmanje trećine članova nadzornog odbora, -davanje saglasnosti na povećanje ili smanjenje osnovnog kapitala, -davanje saglasnosti na statusne promene, -davanje saglasnosti na akta kojima se utvrduje politika cena, -na druge načine utvrdene zakonom, odnosno odlukom donesenom na osnovu zakon. 1 Pobrojani načini ostvarivanja javnog interesa, grosso modo sadrže elemente koji se uslovno mogu podeliti na dva segmenta kontrole: normativni i izborni. U okviru prvog, dajući saglasnost na pojedine akte javnih preduzcća, osnivač (u aktuelnoj situaciji država) neposredno kontroliše njihov sadržaj u delu u kome se ostvaruje javni interes. I drugo, izborom pojedinih članova organa preduzeća, odnosno davanjem "saglasnosti" na izbor i razreSenje direktora, država značajno "učestvuje" u obavljanju poslova iz nadležnosti ovih organa i kontroliše način njihovog ostvarivanja. Iste odredbe važe i kada je reč o društvenim preduzećima odnosno preduzećima koja posluju sredstvima u mešovitoj svojini sa većinskom društvenom svojinom. U njima osnivač imenuje polovinu članova upravnog i nadzornog odbora, Sto znači i mogućnost kontrole rada ovih organa. Pomenuti oblici eksteme kontrole ne postoje u privatnim preduzećima koja ostvaruju javni interes, jer je uvažen svojinski subjektivitet privatnog vlasnika, kada je reč o direktora preduzeća, davanju saglasnosti na povcćanje i smanjenje osnovnog kapitala, kao davanje saglasnosti na statusne promene i u ovim oblastima nema intervencije države. Cinjenica da je najveći broj preduzeća u kojima se ostvaruje javni interes osnovan i posluje u sredstvima u državnoj svojini aktuelizuje pitanje kontrole njihovog rada u uslovima svojinske transformacije. Jer, izvesno je da je podržavljenje javnih preduzeća u nas suprotno tendenciji proklamovane ravnopravnosti svih svojinskih oblika, a takode suprotno i iskustvima u svetskoi praksi, gde je privatizacija javnog sektora dobrim delom već izvršena, a javni interes zaštićen. Kontrola u okviru obezbedenja javnog interesa, kako je izloženo, predstavlja oblike admimstrativnog uticaja države na rad prcduzeća u kojima se ostvaruje ova vrsta interesa, Sto je izuzetak u uslovima tržišnog poslovanja. Administrativni vid kontrole koji ostvaruje država u preduzećima povodom javnih interesa stoji u obrnutoj srazmeri sa veličinom sredstava u dragim režimima svojine izvan državne svojine koja su angažovana u tim preduzećima.

1 Predlog NZOP, Cl. 408. 2 Dr VJovanović "Privatizacija društvenih pređuzeća u Jugoslaviji", Povratak pdvredne tržištu i vlasniStvu, Prvi tom, Biblioteka "Pravni život", Beograd, 1990., g. str. 173-1786.

125

KONTROLA OSTVARIVANJA JAVNOG INTERESA U PREDUZEĆIMA (NEKA NORMATIVNAI PRAKTIČNA REŠENJA)