Pravo i privreda

Pitanje kontrole ostvarivanja javnog interesa u mešovitom preduzeću sve više de se rešavati u sferi participađje razliditih vlasnika, te nadležnosti pojedinih organa tih preduzeda, kako pokazuju i neka uporednopravna iskustva zemalja sa tradicijom bogatijom od naše. Priroda i karakter javnih interesa su takvi da podrazumevaju naglašen interes države, odnosno društva, za njihovo nesmetano i kontinuirano ostvarivanje. Otuda i stvaranje pretpostavki: ustavnih i zakonskih o kojima je bilo red, ali i tnehanizama koji se manifestuju u posebnim merama koje se preduzimaju u sludajevima kada ostvarivanje javnog interesa bude dovedeno u pitanje. Polazedi od principa legaliteta predlog NZOP je predvideo da se pitanja posebnih mera ureduje zakonom i odlukama organa lokalne samouprave. 1 Ovakva rešenja se čine racionalnim s obzirom na karakter pitanja o kojima je red i predstavljaju branu mogudem voluntarizmu, a istovremeno olakšava kontrolu sprovodenja zakonom predvidenih posebnih mera. Inade, pređlog NZOP-a predvida da se potrebne mere preduzimaju kada dode u pitanje ostvarivanje javnog interesa u preduzedima, bilo da je to ostvarivanje onemogudeno ili da se odvija otežano, tj. da preduzede koje obavlja delatnost od javnog interesa to ne dini u skladu sa zakonom odnosno odlukama donesenim na osnovu zakona. 2 . U ovoj sferi, u punom smislu dolazi do izražaja ostvarivanja ius imperiuma, kroz ovlašdenja nađležnih državnih organa, odnosno organa lokalne samouprave da obezbede ostvarivanje javnog interesa. Prema zakonskoj definiciji to se ostvaruje: -nalaganjem isporuke proizvoda ili vršenjem proizvodnje ili usluga, -obustavom od izvršenja akta preduzeda koji je suprotan zakonu i dovodi u pitanje ostvarivanje njegovih osnovnih funkcija, -nalaganjem radnog angažovanja zaposlenih u preduzedu radi urednog i neprekidnog vršenja delatnosti ili pružanja usluga, -preduzimanjem drugih mera utvrdenih zakonima kojima se uređuje obavljanje delatnosti preduzeda. 3 Kontrola ostvarivanja posebnih mera je skoncentrisana u tri oblasti; proizvodnoj, normativnoj i radnoj. Odigledno je da je osnovna svrha posebnih mera da odredena proizvodnja i usluge ("od javnog interesa") se ostvaruju bez zastoja, pa su normativne i radne pretpostavke (kako ih predvidaju posebne mere) u njihovoj funkciji. Medutim, povodom ostvarivanja posebnih mera javlja se ditava lepeza pitanja koja su sve dešde na "dnevnom redu" prakse. Naime redaktor NZOP-a je odigledno imao u vidu realne žfvotne situacije koje uslovljavaju da se u praksi sve dešće dešavaju pojave da se javni interes u pojedinim delatnostima otežano ostvaruje. Vrlo desto to je posledica nezadovoljstva izvrSilaca pojedinih funkcija u preduzedima. Prelazak iz sistema dogovorne ekonomije u uslove tržišnog poslovanja nije praden i promenom odgovarajudih organizacionih elemenata u javnim preduzedima, a niti su se desile odgovarajude promene svesti o tome da je samoupravno određivanje odnosa u javnom sektoru prošlost. Preciznije, ostvarivanje razliditih javnih interesa ugroženo je neostarivanjem niza pojedinadnih interesa iz socijalne sfere, a što je posledica neadekvatne ili nepostojede socijalne politike. U

1 Predlog NZOP-a, dl. 408. 2 Predlog NZOP-a, dl. 408 3 Predlog NZOP-a, dl. 408.

126

Dr Slavoljub J. Vukićević,