Pravo i privreda

tom smislu, u okviru posebnih mera znadajno pitanje predstavlja "radno angažovanje zaposlenih u preduzedu" radi urednog i neprekidnog vršenja delatnosti ili pružanja usluga. Ova posebna mera je apostrofirana iz razloga što neka praktidna iskustva pokazuju da se ona u praksi ne ostvaruje ili otežano ostaruje, što se pokazalo kroz niz prekiđa rada i štrajkova u nekim velikim sistemima npr. železnica. Dakle, tangentno pitanje sa ovom posebnom merom je pitanje štrajka u javnim preduzećima i javnim službama jer postojeda rešenja sadržana u zaknnima koja ureduju ova pitanja nisu ni potpuna ni adekvatna. 3.1. Organizacija društva kapitala i kontrola ostvarivanja javnog interesa u njima Prema NZOP-u društva kapitala su osnovni oblik organizovanja privrednih subjekata, kojima se upodobljena i preduzeda u kojima se prevashodno ostvaruje javni interes, tj. društvena i javna preduzeća. Opredeljujući se za društva kapitala (akcionarska društva i društva sa ogranidenom odgovornošću) kao oblike privrednih subjekata u kojima de se de lege ferenda pretežno ostvarivati javni interes, zakonodavac je imao u viđu karakter ovih društava (podeljenost glavnice na akcije koje glase na odredenu nominalnu vrednost, laka pokretljivost kapitala prodajom akcija i dr.) što ih je udinilo najbrojnijim oblikom privrednih društava u svetu. U pojedinim evropskim zemljama su doneti posebni propisi kojima &e bliže uređuju pitanja rada i poslovanja ovih društava. 1 Koliko de ovaj oblik trgovadkih društava postati zaista dominantnim u ašem privrednom sistemu zavisi od brzine transformacije postojedih javnih i đruštvenih preduzeda u društva kapitala, kao i da li de se u svim sferama ostvarivanja javnog interesa koristiti ovaj oblik. Prvo od pomenutih pitanja sadrži dosta neizvesnosti jer je aktivnost povodom donošenja zakona u ovoj oblasti usporena. 2 Bilo je racionalno ovaj zakon doneti zajedno sa zakonom o preduzedima, ali od toga se odustalo - čini se da su prevagnuli politički razlozi nad realnim privrednim potrebama. Kontrola ostvarivanja javnog interesa u društvima kapitala ostvaruje se kontrolom rada njihovih organa čiji delokrug rada precizira NZOP. U osnovnom određenju NZOP predvida četiri moguda organa druStva kapitala; skupštinu, upravni odbor, direktora i nadzorni odbor. Form i ran je. pojedinih od ovih organa u konkretnom društvu kapitala, zavisi od predmeta njegovog poslovanja. Međutim, ako je reč o društvima kapitala u kojima se ostvaruje javni interes, tada je obavezno formiranje i organa koji su u drugim slučajevima fakultativni, npr. nadzorni odbor. 4 SkupStina druStva kapitala je osnovni najviši organ svojinskog upravljanja. Ako je red o društvu u kome se ostvaruje poseban javni interes skupština društva je "arhitekta" konkretnog javnog interesa i ovaj organ celinom svoje funkcije omogudava njegovo ostvarivanje. Kako je red o najvišem organu upravljanja društva, to je ovaj organ znadajan rezidijum kontrolnih ovlašćenja kojim se ostvaruje funkcija kontrole u društvu. Pojedine nadležnosti skupštine:

1 LOT NO 66-537 od 24.jula 1966. g. "Journal offlciel de la Republique Francise br. 171/1966, austrijski -Aktienggesetz od 1965. (Bundesgesetz vom 31. Marz 1965. 808 198 über AktiengeselIschaften) i Švajcarski Zakon o obligacijama iz 1911.godine čl. 620-761.) 2 Misli se na Zakon o svojinskoj transformaciji preduzeća. 3 Predlog NZOP-a, čl. 60. 4 Predlog NZOP-a, 21. 66, st. 1. 5 Videti Dr.M.Velimirović: "Upravljanje društvima kapitala", Savetovanje o društvima kapitala, Pravni

127

KONTROLA OSTVARIVANJA JAVNOGINTERESA U PREDUZEĆIMA (NEKA NORMATIVNAI PRAKTIČNA REŠENJA)