Pravo i privreda

U toku 1993. godine Komisiji je podneto 315 zahteva, cxl čega je pozitivno rešeno 290 i toliko izdato rešenja o davanju odobrenja. Ostali zahtevi ili nisu bili potpuni ili su se odnosili na izdavanje osnivačkih i interaih deonica, što ne podleže davanju odobrenja od Komisije. Komisija je odbila jedan zahtev, jer propisani uslovi nisu ispunjeni, i pri čemu je izdala i zabranu da se isti izdavalac ne može obratiti Komisiji u narednih 6 meseci, a 4 pravna lica su povukla svoje zahteve. Od ukupnog broja izdatih odobrenja u 1993. godini, sva su se odnosila na deonice, jer zahteva za izdavanje obveznica nije bilo, pri čemu treba nepomenuti da izdavanje obveznica od strane društveno-političkih zajednica ne pođleže davanju odobrenja od Komisije. Od ukupnog broja izdatih deonica, na preduzeća se odnosi 114, na banke 463, osiguranje 11 i finansijske organizacije 8, a u 1993. godini na preduzeća se odnosi 34, na banke 245, na finansijske organizacije 8 i na osiguravajuća društva 3, što predstavlja znatno povećanje u odnosu na prethodnu godinu, naročito kada su u pitanju preduzeća i ako se ima u vidu da Komisija deluje na suženom jugoslovenskom prostoru u odnosu na prethodni period. Pri tome, treba napomenuti da je u 1993. godini ostvaren pozitivan proces svojinske transformacije i da su pređuzeća koja su izvršila transformaciju pristupila pretvaranju intemih deonica u eksterne, po postupku koji je Komisija precizirala svojim zaključcima i stavovima. Jedan broj je nakon pretvaranja internih deonica u eksterne pristupio izdavanju narednih emisija deonica radi povećanja kapitala, za unapredenje proizvodnje i pribavljanje stranog kapitala. Banke su izdavanjem deonica povećavale osnivački kapital i na taj način ispunile propisani cenzus iz Zakona o bankama. Prikupljena sredstva banke su uglavnom koristile za kreditiranje atraktivnih i profitabilnih projekata. 2. Praćenje funkcionisanja finansijskog tržišta Tokom 1993. godine, došlo je do dalje afirmacije finansijskog tržišta, iako su uslovi za razvoj finansijskog tržiSta i tržišta hartija od vrednosti bili vrlo nepovoljni, pre svega usled duboke krize i pada privrednih aktivnosti. Funkcije Tržišta novca i Berze kapitala proširile su se, osim na povezivanje ponude i tražnje novca i kapitala, i na trgovinu svim finansijskim instrumentima i na uvođenje berzanske elektronske trgovine, čemu je doprinela i podrška Komisije. Promet dugoročnih hartija od vrednosti bio je simboličan, što je i razumljivo, s obzirom na ekonomsko-političku situaciju, mada su stvoreni dobri preduslovi za trgovinu i ovim hartijama, jer je samo u 1993. godini izdato 134.617.337.695 komada dugoročnih hartija od vrednosti. Predmet prometa bile su sledeće kratkoročne hartije od vrednosti; blagajnički zapisi banaka i drugih finansijskih organizacija, komercijalni zapisi preduzeća, obveznice SRJ i obveznice Republike Srbije. Na Beogradskoj berzi u 1993. godini povećan je broj transakcija i iznosi 9.153 transakcija, pri čemu je ostvaren promet od 108.592.578,00 DEM. Uprkos izuzetno teškim okolnostima, ostvaren je bitan pomak u odnosu na 1992. godinu u gotovo svim relevantnim parametrima poslovanja uz održavanje visokog nivoa usluga koje se pružaju poslovnim partnerima. Kontinuirano se proširivao krug emitenata i investitora u hartije od vrednosti, a najveći broj banaka i preduzeća koji uspevaju da funkcioniSu u ovakvim uslovima, gotovo svakodnevno obavlja transakcije preko Beogradske berze. Kontinuirano se povećava broj članova Berze. Broj realizovanih transakcija je u stalnom porastu. Medutim, zbog opadanja nivoa aktivnosti ukupne privrede, promet iskazan u realnim odnosima opada (izraženo u DEM). Unapredena je tehnička i informaciona osnova poslovanja, a učinjeni su značajni napori na planu afirmacije

139

PREVENTTVNO-KONTROLNA FUNKCUA KOMISDE ZA HARTUE OD VREDNOSTI