Pravo i privreda

imena Beogradske berze, kao i na planu širenja saznanja o karakteristikama i prednostima berzanskog poslovanja. Na Beogradskom tržištu novca obavljeno je 14.544 transakcija u prometu novca i 8.567 transakcija u prometu kratkoročnih hartija od vrednosti u vrednosti od 284.620.236 DEM. U 1993. godini, u odnosu na prethodnu, opao je promet žiralnog novca, ali je povećan promet hartija od vrednosti, a razlozi su, pre svega, u oblasti monetarne i fiskalne politike, koje su pružale određene olakšice, kao i rezultat aktivnog učešda Tržišta na afirmaciji ovog novčanog instrumenta kroz instruktivne sastanke i seminare, predlaganje korekcije propisa, iniciranje emitovanja hartija i uopšte pažnje koja se posvećuje razvoju hartije od vrednosti kao značajnih instrumenata u transakcijama na razvijenim svetskim tržištima. Novčana sredstva prikupljena kroz ulaganja u dugoročne hartije uložena su za razvoj i oživljavanje proizvodnje (FAP Priboj), za supstituciju uvoza (MSK, d.d. Kikinda), u razvoj poljoprivredne proizvodnje i proizvodnju hrane, a posebno "zdrave hrane" ("Agros' 1 d.d. Subotica), što je od posebnog značaja, imajući u vidu inflatorne efekte u 1993. godini, a naročito u drugoj polovini godine. Prema tome, imajući u vidu aktivnosti i efekte funkcionisanja fmansijskog tržišta u Jugoslaviji, i pored teških uslova, može se reći da je ostvaren zavidan rezultat koji je u dobroj meri neutralisao infaltorne efekte na drugim područjima. Institucije finansijskog tržišta u Jugoslaviji spremno su dočekale i podržale Program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategiju ekonomskog oporavka Jugoslavije koji uvažava tržište bez administrativnog ograničavanja, jer imaju dobro uspostavljcnu organizaciju poslovanja i rad, stručne kadrove i ustanovljen informacioni sistem. Osim toga, podršku efikasnijem funkcionisanju finansijskog tržišta u SRJ daće predložena rešenja u novom zakonu o hartijama od vrednosti i zakonu o berzama, brokerskim i dilerskim organizacijama. 3. Ostvarivanje kontrolne funkcije U svom radu Komisija je pratila primenu i sprovodenje Zakona o hartijama od vrednosti kako bi mogla blagovremeno preduzimati mere i aktivnosti za otklanjanje uočenih nepravilnosti i nezakonitosti. Komisija je u okviru mogućnosti pratila i sprovodenje i primenu sopstvenih odluka, kroz neposrednu kontrolu i uvid u poslovanje izdavaoca dugoročnih hartija od vrednosti. Komisija je, na osnovu zakonskih ovlašćenja, samostalna u svom radu, uključujući i kontrolnu funkciju, kao vrlo značajnu. Realizacija kontrolne funkcije Komisije počinje u samom postupku davanja odobrenja za izdavanje dugoročnih hartija od vrednosti i za rad berzi. Tako, od početka rada, jedan broj zahteva nije ni ušao u postupak odobrenja, jer nisu ispunjeni propisani uslovi, jedan broj zahteva je odbijen, a takode, jednoj berzi nije data dozvola za rad. Konlrolna funkcija ogledala se u kontroli sprovodenja sopstvenih odluka Komisije, kao i odluka pojedinih izdavalaca dugoročnih hartija od vrednosti, naročito u delu koji se odnosi na preuzete obaveze iz hartija od vrednosti. Ukoliko, na primer, Komisija, na bazi neposredne kontrole ili po prigovoru deoničara, ustanovi povredu prava vlasnika deonica, ispituje nastalu situaciju i preduzima mere. U dosadašnjoj praksi nije bilo slučajeva da je Komisija oduzela dato odobrenje ili dozvolu za rad berze, iz razloga što nije utvrdila i nezakonitosti i nepravilnosti kotacije dugoročnih hartija od vrednosti na berzi, niti grubo kršenje prava iz hartija od vrednosti. Medutim, spornih pitanja je bilo, ali je stav Komisije po odredenim sporaim pitanjima izmedu vlasnika deonica i emitenata deonica bio presudan za rasčišcavanje spora.

140

Ratomir Slijepčević sa Slojom Milošević i Kelečević Lepom