Pravo i privreda

Takođe, do sada nije bilo slučaja da je osporena neka odluka Komisije od strane izdavaoca đugoročnih hartija od vrednosti ili deoničara. Komisija je uopčila da u praksi postoje pojave ili pokušaji da se putem manipulacije u vezi sa izdavanjem osnivačkih deonica izigraju propisi i kontrola izdavanja hartija od vrednosti od strane Komisije za hartije ođ vrednosti. S tim u vezi, Komisija je dala saopštenje đa se upis i uplata deonica smatra završenim kada je istekao rok za upis i uplatu osnivačkih deonica, odnosno do visine iznosa utvrđenog u Odluci o osnivanju deoničarskog društva koju je đoneo organ pravnog lica u osnivanju. Svaka druga emisija iza tog roka i iznad utvrđenog obima smatra se novom - narednom emisijom koja mora da podleže davanju odobrenja Komisije za hartije od vrednosti. Kađa su ispunjeni uslovi iz Odluke o osnivanju deoničarsko društvo se upisuje u registar kod okružnog suda. To znači da nijedan organ registrovanog preduzeća ili banke, odnosno pravnog lica sa statusom deoničarskog društva, ne može da menja akt o osnivanju. Takođe, preduzeća koja osnivaju holding preduzeće kao osnivači, donose odluku o izdavanju osnivačkih deonica, koje ne podležu davanju odobrenja Komisije. Ako je holding preduzeće već registrovano kao deoničarsko đruštvo izdavanje deonica nakon toga predstavlja narednu emisiju i podleže davanju odobrenja Komisije. Svako izdavanje deonica suprotno ovim pravilima smatra se nezakonitim. Međutim, ukoliko se radi o proširenju delatnosti i njene doregistracije kod nadležnog suda, za te radnje ne stoji obaveza traženje odobrenja Komisije. Osim toga, sredstva koja su uplaćena od strane osnivača banke na privremeni račun, ne mogu se smatrati sredstvima osnivačkog fonda banke shodno članu 5. Zakona o hartijama od vrednosti, odnosno čl. 86. i 97. Zakona o preduzećima, pošto ista nisu uplaćena u osnivački fond pre registrovanja banke kao deoničkog društva kod nadležnog suđa. Uplaćena sredstva na privremeni račun banke mogu se preneti u osnivački fond samo na osnovu odgovarajuće dozvole. Komisije za hartije od vrednosti za izdavanje naredne emisije deonica, na osnovu koje bi se ta sredstva od strane uplatilaca mogla koristiti za otkup deonica narednih emisija, o čemu konačnu odluku donose vlasnici tih sredstava. Na taj način otklonjene su eventualne dileme i nejasnoće iz propisa, ali su otvorene i vede mogućnosti za kontrolu. Ovo razjašnjenje naročito je od pomoći inspektorima Službe za platni promet u vršenju kontrole završnih računa, a u tom okviru i sastava i načina formiranja osnivačkog kapitala. Takođe, u vezi pojave poništavanja donetih odluka o izdavanju intemih deonica i njihovog povlačenja od strane izdavaoca, Komisija je ocenila da nije nadležna za izdavanje i promet internih deonica, a da odluka kojom se i obustavlja promet intemih deonica i deonice povlače nije zasnovana na zakonu i kao takva ne može proizvoditi pravno dejstvo, niti uživati bilo kakvu zaštitu, što je od značaja za zaštitu vlasnika intemih deonica i doslednu primenu propisa koji direktno ili indirektno regulišu ovu oblast. Komisija je uočila da postoje teškoće u sprovođenju člana 7. Zakona o hartijama od vređnosti koji se odnosi na registrovanje izdatih dugoročnih hartija od vrednosti Naime, vrlo mali broj izdavalaca je prijavio izdate hartije na registraciju. Komisija ocenjuje da je od posebnog značaja vršenje kontrolne funkcije. Na osnovu uočenih nezakonitosti i nepravilnosti u radu, odmah je reagovala neposrednim upozorenjem, a ukoliko to ne bi dalo rezultata, onda putem saopStenja u sredstvima informisanja. Ovakvi potezi Komisije doprineli su da se nepravilnosti u radu umanje, jer su izdavaoci hartija od vrednosti svesni činjenice da jednom objavljeno saopštenje o lošem ponašanju na ovom području može da ugrozi njihovu stabilnost, kao i da korisnici njihovih usluga i vlasnici hartija mogu da izgube poverenje, što je najteže povratiti.

141

PREVENTIVNO-KONTROLNA FUNKCIJA KOMISIJE ZA HARTIJE OD VREDNOSTI