Pravo i privreda

b) Radi ostvarenja navedenih pretpostavki, neophodna je i nezaobilazna podrška vlasnika, tj. države u prvoj fazi sprovođenja Programa (tzv. "kritički period). Kao posledice poslovanja iz ranijeg perioda skoro u svim javnim preduzećima ostvareni su visoki deficiti, usled nedovoljnog ulaganja u održavanje i remonte procenat imobilizacije je izuzetno visok (izraubovana tehnidka osnova) a dugovanja javnih preduzeća prema privredi su dostigla zabrinjavajude razmere. Da bi se stvorili inicijalni uslovi za normalnije poslovanje u javnim preduzedima, a time i za sprovodenje Programa u ovom segmentu, neophodno je dalje dodatno zaduživanje vedine ovih sistema, ukoliko se ne bi izvršila selektivna sanacija javnog sektora. Kroz postupak selektivne sanacije javnog sektora, obzirom na velika potraživanja privrede od javnih preduzeda, ujedno bi se stvorili i bolji startni uslovi za prilagođavanje tržišnom ambijentu i kod vedeg dela ostale privrede. Ovu operadju nije neophodno izvesti odmah i u celini jer je kod nekih javnih preduzeda mogude delimično reprogramiranje obaveza za drugu fazu sprovodenja Programa. v) Slededa pretpostavka za efikasniji oporovak javnih preduzeda jeste uredivanje okvira raspodele i definisanje troškova zaposlenih u javnom sektoru. U tom cilju, država kao vlasnik bi trebala da osnovne okvire postavi odgovarajućom uredbom i da odredi osnovne elemente za primanja zaposlenih u javnom sektoru. Ovom merom bi se otklonili postojedi problemi a osim toga i omogudili stabilniji uslovi poslovanja ovih preduzeda, prvenstveno u oblasti odnosa izmedu poslodavaca i zaposlenih. g) Zbog izuzetnog značaja za stanovništvo i uticaja na poslovanje privrednih subjekata cene proizvoda i usluga javnog sektora moraju biti u svetlu posebne pažnje državnih organa. Za razliku od ranijeg perioda, kada su cene javnog sektora odredivane direktno od strane države u postojedem ambijentu postavljeni su dosta povoljniji okviri: - odluke o nivou cena prenete su u nadležnost Savezne vlade, - cene utvrduju upravni odbori javnih preduzeda i o njihovoj visini obaveštavaju Saveznu vladu, najkasnije pet dana pre njihove primene, - ukoliko Savezna vlada u tom roku ne stavi primedbe, nove cene stupaju na snagu i primenjuju se. Ovakav pristup omogudava da cene u javnom sektoru postepeno realno rastu i da u narednim fazama dostignu ekonomski nivo koji bi omogudio normalne uslove poslovanja u javnim preduzedima. d) U oblasti radnih odnosa tržišni mehanizam podrazumeva slobodniji dogovor o radnom mestu, zaradama, radnom vremenu, itd. Prilagođavanje u tržišnu privredu zahteva opštu deregulaciju radnih odnosa i radnog zakonodavstva a narodito; - stvaranje institucionalnih i zakonskih okvira za funkcionisanje tržišta radne snage, koje u principu treba da odreduje zaposlenost i zarade na osnovu medusobnog uticaja ponude i tražnje - ukidanje obaveznosti kolektivnog ugovaranja, - liberalizaciju primanja i otpuštanja zaposlenih, itd. Smanjenje prava radnika u radnom zakonodavstvu trebalo bi biti kompenzovano u povedanju opSte sodjalne zaštite. U smislu tržišne orijentacije privredivanja i saglasno tome koncepta tržišta rada, promene u radnom zakonodavstvu i sindikalnora organizovanju, pre svega treba obuhvatiti predlogom Zakona o osnovama radnih odnosa.

147

PRILAGOĐAVANJE STRATEGfJE IPOSLOVNE POLITIKE JAVNIH PREDUZEĆA PROGRAMU OPORAVKA PRTVREDE JTJGOSLAVIJE