Pravo i privreda

moraju u određenom roku i pod određenim uslovima izvrSiti proces transfonnacije, u sadašnjim ustavnim rešenjima je teško rešivo. Ustav garantuje ravnopravnost svih svojinskih oblika i pitanje je da li treba uspešna preduzeda obavezati na transformadju ukoliko to ne žele. Pitanje obaveznosti se može rešiti stimulativnim akonskim rešenjem da kupovine uz popuste budu limitirane na rok od godinu dana od donošenja Zakona. Istovremeno je moguće da društvena preduzeda koja posluju s gubitkom koji se pokriva na teret društvenog kapitala budu preneta na državni fond za razvoj koji de ih privatizovati, dati u zakup drugim preduzedima, poveriocima ili strancima. Sadašnja mogudnost da neefikasna preduzeda daju u zakup sredstva i žive od rente vrlo je raširena, a dosadašnja rešenja da preduzeće samo sebe daje u zakup otvaraju mogućnost malverzacija. Treće, tržišna vrednost kapitala uskladuje se procenom po standardizovanoj metodologiji uz obavezu realnog iskazivanja aktive i obaveza. Kapital je rezidual i njega treba realno iskazati i iz njega pre emitovanja akcija izuzeti vrednost aktive koja je u imovinu preneta nacionalizacijom i bespovratnim sredstvima državnih fondova i taj iznos u obliku akcija nominovati na Fond za razvoj. Procenjena vrednost se revalorizuje na poslednji dan meseca koji prethodi donošenju odluke koja se mora sprovesti u roku od 30 dana od revalorizacije. Četvrto, povlaSdeni kupci su državljani kojima se daje bonus od 20% i zaposleni koji su dodatno stimulisani za 1% za svaku godinu navršenog radnog staža u preduzedu koje se privatizuje, uz pojedinačni limit od 20.000 DEM i mogudnost da se popust koristi samo jednom i u jeđnom preduzeću. Ovako se može privatizovati samo 1/2 procenjene vrednosti kapitala. Kanital se prodaje gradanima i zaposlenima na kredit od 5 godina, uz mesečnu revalorizaciju :ieotpladenog dela indeksom zarada iz prethodnog meseca. Popust je aproksimacija raancg doprinosa i koristi se godinu dana od dana donošenja Zakona, a ostatak je faktičk'. državna svojina u preduzedu. Peto, osnovni modeli transformacije druStvenog kapitala su prodaja s popustom, dokapitalizacija s popustom, prodaja bez popusta, konverzija kredita u trajni ulog s bonusom od 20 % na jedinicu. Dokapitalizacija bez popusta ne dovodi do smanjivanja vrednosti društvenog kapitala, ved menja relativne odnose akcionarskog i druStvenog kapitala u trajnom kapitalu preduzeda. Sesto, procedura se sastoji u slobodi preduzeda da samostalno bira model ili kombinaciju modela, pri demu samo odreduje da li de popust realizovati kroz prodaju ili dokapitalizaciju kojom se društveni kapital smanjuje za iznos popusta. Na temelju verifikovane procene od strane državne agencije za privatizaciju preduzeda, otvara se proces privatizacije u dva kruga. Prvo se emituju akdje s popustom do jedne polovine procenjene vrednosti i nude zaposlenima i gradanima po nominali u upisnom roku koji iznosi 15 dana od dana izvršene revalorizacije. Preduzede je dužno da poštuje pojedinadni limit od 20.000 DEM i opšti limit od jedne polovine kapitala. Zbog razlidite velidine kapitala i broja zaposlenih, negde de se ispuniti opšti, a negde pojedinadni limit. Po isteku roka za prvi upisni krug, preduzede je dužno da neprodati deo kapitala ponudi na aukcijsku prodaju svim domadim i stranim pravnim i fizidkim licima. Na temelju prikupljenih ponuda, kapital de se prodati po ceni vedoj od nominalne, po nominali ili se nede prodati. Strana fizidka i pravna lica i domada pravna lica akcije kupuju uplatom odjednom i bez popusta, a domada fizidka lica na kredit od pet godina bez popusta. Ukoliko aukcijska prodaja ne uspe, preduzede je može više puta ponavljati, uz obavenzu revalorizaciju nominate na dan upudivanja javnog poziva. Po isteku roka od godinu dana od dana donoSenja Zakona, sav neprodati deo akcija prenosi se na Agenciju za privatizaciju. Istovremeno sa privatizacijom kapitala preduzede može s bankama i poveriocima pregovarati o pretvaranju kređita u akcije s bonusom od 20%. Tako formiran trajni ulog banke

166

Prof, dr Miodrag Zee, profesor Filozofckog fakulteta u Beogradu