Pravo i privreda

PREDUZETNIK U NOVOM PRAVNO-EKONOMSKOM OKRUŽENJU

Dr Koviljka Romanic, predsednik Upravnog odbora " Responsa", D. O. 0., Beograd

PRAVNI OKVIRI INDIVIDUALNOG PREDUZETNIŠTVA

I OSVRT NA DOSADAŠNJA REŠENJA U PRAWOM SISTEMU Kraći osvrt na ustavna i zakonska rešenja o položaju individualnog preduzetništva u periodu od 1945. gcxline do danas koristan je da bi se razmotrilo: prvo, da li važeći ustavi i novo zakonodavstvo donose zaista nešto novo u kvalitativnom smislu u odnosu na ranija ustavna i zakonska rešenja, i drugo, da li se nejasnoće i problemi koji su nastajali u.praksi u primeni važećih zakonskih rešenja, mogu übuduće otkloniti odnosno izbeći. 1. Jugoslovenski ustavi od 1946. do 1974. godine načelno zajemčuju rad sredstvima u privatnoj svojini. Primera radi, Ustav FNRJ iz 1946. gođine u čl. 18. zajemčuje privatnu svojinu i privatnu preduzimljivost u privredi a Ustav SFRJ iz 1974. godine u čl. 64 zajemčuje slobodu samostalnog ličnog rada sredstvima rada u svojini gradana. Istovremeno, svi ustavi u posmatranom periodu sadrže ograničenja u pogledu individualnog preduzetništva, a što se ogleda u skoro neograničenim ovlašenjima zakonodavca u pogledu propisivanja uslova za obavljanje ovakvog rada i svojinskih prava na sredstvima rada i poslovnim prostorijama. Svi ustavi marginalizuju rad sredstvima u privatnoj svojini a u okviru toga i lični rad. Pre svega, naglašava se da su sredstva za porizvodnju najvećim delom u državnoj a kasnije društvenoj svojini i da preduzeće (radna organizacija, OUR) posluje sredstvima u društvenoj svojini. Ustav iz 1963. godine usmerava pa i ograničava lični rad na poljoprivredu, zanatsku i drugu uslužnu ili sličnu delatnost i to u granicama i pod uslovima koje propiše zakon (čl. 22. Ustava). Ustav SFRJ iz 1974. godine je u ovom pogledu naizgled napredniji, jer ne nabraja delatnosti u kojima se može obavljati lični rad, ali zato na drugi način uvodi ograničenja. Naime, u 51. 64. bilo je predvideno da se oboda samostalnog ličnog rada zajemčuje pod sledećim uslovima: prvo, kad obavljanje delatnosti na takav način odgovara načinu, materijalnoj osnovi i mogućnosti ličnog rada i drugo, kad nije u suprotnosti sa načelom sticanja dohotka prema radu i drugim osnovama socijaiističkog društvenog uređenja.