Pravo i privreda

semburg, Holandija, Španija). U svoj poreski sistem hrvatska je tek sada, Zakonom o prezu na dobit, uvela za rezidente world-wide koncept oporezivanja. Kod određivanja izvora dohotka opet je zanimljiv Hong Kong. Buđući da se oporezuju samo hongkonški izvori dobiti, od krucijalne je važnosti da se utvrdi geografsko poreklo određenog prihoda. U pravnoj legislativi nije precizno difinisano kako se to utvrduje, ali određeni principi nastaju na temelju slučajeva. Tako u pogledu prihoda od trgovine ili poslovanja, prihod če se smatrati nastalim iz hongkonških izvora, samo ako se delatnosti obavljaju u Hong Kongu. U odnosu na trgovinu koja uključuje kupovinu i prodaju, u odredivanju da li prihod potiče iz hongkonških izvora, ili ne, od značaja je mesto zaključenja ugovora. Ako su ugovori zaključeni u Hong Kongu, dobit koja odatle nastaje smatrace se kao dobit iz honghoških izvora. Ipak, mesto zaključivanja ugovora i mesto isporuke robe u pitanju izvan Hong Konga neće automatski značiti da profit ne može biti iz hongkonškog izvora, ako se ostali bitni dementi ugovora obavljaju unutar Hong Konga. Problem "izvora" dohotka kao merodavne činjenice za određivanje poreza, značajan je i kod medunarodnog dvostrukog oporezivanja. U ukupnim đržavnim izvorima prihoda, porez na dobit korporacija predstavlja bitan izvor prihoda. Značjni su i drugi direktni porezi, porez na dohodak fizičkih lica, porez na naslede, itd. Pored poreza na dobit korporacija, kompanije su opterećene i nizom drugih dažbina. POREZ NA DOBIT KORPORACIJA U REPUBLICI SRBIJI Kada je reč o današnjem sistemu oporezivanja pravnih lica u Srbiji, prelazni period predstavlja 1991. godina. Izmene iz kraja 1990. godine i one iz prve polovine 1991. nisu suštinski izmenile karakteristike fiskalnog sistema u kome su preovladavala obeležja dogovorne ekonomije. U sistemu su ugrađene različite dažbine, pa njihov veliki broj čini sistem netransparentnim. Snalaženje u propisima otežavaju brojna oslobođenja i olakšice, te različite poreske slope. Porez na dobit korporacija sa reSenjima koja postoje u savremenim poreskim sistemima uvodi se u poreski sistem Jugoslavije, kako Srbije, tako i Crne Gore, od 01.01. 1992. godine, stupanjem na snagu Zakona o porezu na dobit korporacija, (Službeni glasnik Srbije, br. 76, 1991, odnosno Zakona o porezu na dobit preduzeća, Službeni list Crne Gore, br. 3, 1992.) Zakon o prezu na dobit korporacija Srbije povećava krug potencijalnih obveznika, a poresko opterećenje po obvezniku smanjuje. Osim toga, on kroz übrzanu amortizaciju i grupno oporezivanje, te sistem poreskih podsticaja pokušava da stimuliše tehnološki razvoj, u čemu se vidi njegov osnovni kvalitet. Prema Zakonu o porezu na dobit korporacija, OBVEZNIK poreza je pravno lice organizovano kao korporacija - društvo kapitala. To je preduzeće organizovano kao akcionarsko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću, komanditno društvo na akcije, društveno preduzeće, javno preduzeće u društvenoj i državnoj svojini, kao i banka i druga finansijska organizacija, organizacija osiguranja i reosiguranja imovine i lica, zadruga, zadružno preduzeće i ustanova, koja prodajom proizvoda i usluga na tržištu ostvaruje dobit. (Zakon o porezu na dobit korporacija, SI. glasnik RS, br. 76, 1991. čl.l). Obveznik poreza je i pravno lice razvrstano u neprivredne delatnosti, koje prodajom proizvoda i usluga na tržištu ostvaruje dobit, osim komanditnog đruštva i đruštva s neograničenojn solidarnom odgovornošću. Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit korporacija, (SI. glasnik RS br. 20, 1992. č1.1.).

317

POREZ NA DOBIT KORPORACIJA I PREDUZETNIKA