Pravo i privreda

koji bi to bio ne samo u teorijskom smislu, već i u pogledu praktičnih implikacija koje ima na ukupna privredna kretanja. Osnovicu poreza na lična primanja čine isplaćena lična primanja, umanjena za iznos garantovane bruto zarade. Garantovano bruto zarada predstavlja, dakle, neoporezivu zaradu. Pravna teorija je zauzela različite stavove u pogledu neoporezivog minimuma. Može se, ipak, zaključiti da se najveći broj autora slaže sa ovakvim opštimporeskim oslobođenjem. Među njima su, između ostalih, Sanchez, Suarez, Schafle, Justi, Sonnenfels, J. Bentham, Wagner, Kaspar Klocke, Montesquieu i dr. 1 Taj tzv. "poreski prag" čine granično potrebni troškovi reprodukcije obveznika. 2 U članu 7. Uredbe o visini zarada predvideno je da visinu garantovane zarade utvrduje Vlada Republike Srbije, na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja Veda Saveza sindikata Srbije i Privredne komore Srbije. Razlika u odnosu na dosadašnje rešenje je u tome što su, do donošenja ove Uredbe, sva tri subjekta zajedno utvrdivala minimalnu neto zaradu. Garantovana bruto zarada se, sa stanovišta obračuna poreza na zarade, izračunava na osnovu garantovane neto zarađe i propisanih stopa doprinosa za socijalno osiguranje. Prema važećem Sporazumu o garantovanoj zaradi visina garantovane neto zarade iznosi 20 novih dinara. 3 Ona predstavlja mesečni iznos zarađe, što ukazuje da je napušteno doskorašnje nedeljno utvrđivanje minimalne cene rada. Iznos garantovane bruto zarade ostaje isti, bez obzira da li je u pitanju isplata plate za redovan rad, bolovanje od 60 dana, odnosno bolovanje preko 60 dana. Ovo je vrlo značajna pozitivna novina u odnosu na dosađašnji sistem obračuna, u kome je za svaku vrstu primanja važila posebna mipimalna neto zarada. Uvodenjem jedinstvene garantovane zarade za sve vrste ličnih primanja, postupak obračuna poreza na zarade, odnosno plate je zatno pojednostavljen. Osnovica za obračun doprinosa za sodjalno osiguranje se razlikuje od one koja služi za obračun poreza na zarade, poSto se ona ne umanjuje za iznos garantovane bruto zarade. 4. OLAKŠICE KOD OPOREZIVANJA ZARADA Kod obračuna poreza na zarade poreskim obveznicima se priznaju odredene poreske olakšice. Obračunati porez na zaradu se umanjuje obvezniku koji izdržava članove svoje porodice, za sledeće iznose: -7% od garantovane bruto zarade kada izdržava jednog člana porodice; - 14% od garantovane bruto zarade za dva i više izdržavanih lica, i - 20% od garantovane bruto zarade za dete sa smetnjama u fizičkom ili psihičkom razvoju. Garantovana bruto zarada se dobija primenom formule: Garantovana bruto zarada = Garantovana neto zarada x 1,29801299.

1 Ljubomir Dukanac, "Osnovni problem! porezivanja", Beograd 1938, str, 204-207; Barbara Jelčić, "Razvoj ideje o nekim nefiskalnim ciljevima oporezivanja", FINANSDE, 7-8/1971, str. 427-428. 2 L. Dworin, "The Taxation of Low-Income Families: The US Experience", Economies in Transition: The Role of Tax Reform in Central and Eastern European Economies, OECD, 1991, str. 4; "Fiscal Aspects of Social Policies”, Part 11, u: 'Taxation and Social Policy" ed. by Cedric Sandford, Chris Pond & Robert Walker, London 1980, sir. 65 3 "Službeni glasnik RS", br. 10/1994.

329

OPOREZIVANJE ZARADA U NOVOM PORESKOM SISTEMU SRBIJE IPREDUZETNIKA