Pravo i privreda

( a ) Društvena preduzeća, pod uticajem Furubotn-Pejovich efekta, imaju tenđenciju da maksimiraju zarade, a ne đobit, zbog čega porez na dobit korporacija, iako mu je stopa od 30 % ista i za društva kapitala i za društvena preduzeća, predstavlja veći teret za ove prve obveznike. Dalji tok privatizacije trebalo bi da doveđe do transformacije preostalih društvenih pređuzeća u društva kapitala, ali - dok do toga ne dođe - trebalo bi razmotriti mogućnost uvođenja poreza na platni fond društvenih preduzeća. Njime bi se sa fiskalnog stanovišta üblažile razlike između trgovačkih društava i društvenih preduzeća i ugrađio podsticaj da se °va preduzeća brže transformišu u neki od oblika društava kapitala. (b) Pravna lica plaćaju porez na imovinu na osnovicu koja se utvrđuje na bazi knjigovodstvene, a ne tržišne vrednosti nepokretnosti, iako ova zakonska odredba važi za sva pravna lica, s obzirom da je u strukturi aktive javnih i značajnog dela društvenih pređuzeća relativno veće učešće nepokretnosti nego kod preduzeća u privatnoj svojini, u pitanju je privilegija za prvu grupu obveznika. Kada bi knjigovodstvena vrednost iskazivala realno stanje stvari, ovakav se problem ne bi pojavljivao. Zato je neophodno unaprediti profesiju revizora i stvoriti uslove da editovanje bilansa svih pravnih lica omogući đa se dobije realna slika vređnosti imovine pravnih lica. (c) Zakon o kontroli, utvrđivanju i naplati javnih prihodu 1 pređviđa u svom članu 27a. da "na zahtev obveznika koji objektivno nije u mogućnosti da izmiri utvrđene obaveze, Republička uprava javnih prihoda po pribavljenom mišljenju Ministarstva finansija može, u skladu sa uslovima koje utvrđi Vlađa Republike Srbije, produžiti rok plaćanja poreza i drugih javnih prihoda utvrđenih u sklau sa zakonom". U praksi se ova olakšica uglavnom pružala samo društvenim i javnim preduzećima u državnoj svojini; u periodu hiperinflacije takva mera je de facto značila potpuno oslobođenje od plaćanja poreza i doprinosa, dok u uslovima stabilne valute predstavlja način da se značajno poboljša likvidnost firmi i omogući ukapitalisanje neplaćenih đažbina. Mišljenja sam da ovakvu određbu treba ukinuti. (d) Akontacioni porez na prihod od kapitala pogađa po stopi od 20 % celokupan iznos isplaćene dividende, a ne samo polovinu tog iznosa. Naime, da bi se üblažila nepovoljna dejstva ekonomskog dvostrukog oporezivanja, 2 Zakon o porezu na dohodak građana je predviđeo đa se akcionarima - fizičkim licima pruža olakšica u vidu mogunosti da porezu na dohodak građana podvrgnu samo 50 % primljenih dividend!. 3 budući đa je dobit iz koje se dividende isplaćuju ranije već oporezovana - porezom na dobit korporacija. No, kako do sada godišnji porez na dohodak građana nije naplaćivan, a ova olakšica se ne daje na nivou akontacionog poreza, akcionari su u praksi izloženi punom dejstvu ekonomskog dvostrukog oporezivanja. Zato je potrebno i akontacioni porez obračunavati samo u odnosu na polovinu isplaćenih dividend!. S druge strane, činjenica je da su u dosađašnjem toku privatizacije preduzeća u bescenje prelazila u ruke vlasnika, a isto se đešavalo i sa stanovima koji su se nalazili u đruštvenoj svojini. Ideja da se sprovode revizija do sada sprovedene privatizacije pređuzeća može se osporavati sa različitih stanovišta, a pre svega ukazivanjem na naruSavanje principa pravne

1 Službeni glasnik RS, br. 76/91, 37/93, 67/93. 2 VidL: Dejan Popović, Porez na dobit korporacija, Ekonomski institut, Beograd, 1991. str. 22-29 i 50-70. 3 Clan 16. Zakona o porezu na dohodak građana. Službeni glasnik RS, br. 76/91, 9/92, 20/92, 76/92, 20/93, 22/93, 48/93, 51/93, 67/93, 19/94.

72

Prof, dr Dejan Popović, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu.