Pravo i privreda

Pravni osnov zaštite Zaštitu svojih prava manjina može tražiti samo u slučajevima kad su ponaSanjem vedine istovremeno ugroženi i njeni interesi i kad je takvo ponašanje protivno zakonu, statutu ili pravilima društva. 1 Zbog toga bilo kakvo ugrožavanje interesa ne predstavlja dovoljan osnov za zaštitu. U suprotnom, paralisao bi se vedinski način odlučivanja kao legitimni način obezbedenja interesa većine. Ipak. to ne znači da je zaštita ogranidena samo na povredu onih zakonskiti odredbi ili odredbi statuta, odnosno pravila druStva kojima su manjini neposredno data određena ovlašdenja, već i na povredu opštih odredbi o ponašanju vedine ili samog društva kao pravnog lica. Tako je manjini prema nekim stranim pravima dato pravo da traži zaštitu svojih interesa i zbog takvog ponašanja vedine ili samog društva koje je formalno pravno u granicama "prava i pravila društva", ali se smatra "neetidnim i protivnim pravednosti." 2 Takvo ponašanje vedine se oznadava kao "ugnjetavanje manjine" (conduct oppresive). 3 Kako je zaštita manjine relativno novo pitanje u domadem pravu trgovadkih društava, na sudovima de bid odgovoran zadatak da, suodeni sa raznim situacijama koje nije bilo mogude predvideti Predlogom zakona, nađu odgovarajuda opšta nadela. Potporu za to mogu nadi u opštoj odredbi dl. 14. Predloga zakona, prema kojoj je "preduzede dužno da posluje u skladu sa zakonom, dobrim poslovnim obidajima i poslovnim moralom" 4 i odredbama Zakona o obligacionim odnosima o obavezi ponašanja u skladu sa nadelom savesnosti i poštenja i zabrani zloupotrebe prava.

6/1993, str. 12. 1 Prica, op. cit., str. 176. 2 ibid. 3 Tako su u jednom slučaju članovi jednog družtva zaključili ugovor o zajednickom poslovnom poduhvatu (joint venture) sa družtvom SCWS, koje je imalo vedinu akcija i po tom osnovu imenovalo tri od ukupno pet direktcra u upravnom odboru. Posle izvesnog vremena SCWS je upotrebio svoje pravo kontroie i sprečio zajidničko preduzeće da dobije odredeni posao, kako bi ga on sam kao konkurent izvržio. Su J je takvo ponaSanje okarakterisao kao "ugnjetadko" pa je prisilio SCWS da otkupi njihove ak'ije oo ceni koja je vladala pre zaključivanja ugovora. (Scottisch Cooperative Wholesale Society v Mayo ' 955). U engleskoj sudskoj praksi izgradeni su i krilerijumi na osnovu kojih se odreduju i diugi dementi opresivnosi u: ponažanje, nepravedno oštećenje interesa i ugnjetačko ponašanje. V. Company Law, ACCA, Level 2, BPP, London, 1983, p. 158. Kanadski sudovi dosta široko tumače pojam "ugnjetavanja" manjine. Tako je Vrhovm sud države Ontario u slučaju Mazzotta et al v Twin Gold Mines et al (1987) 37 BLR, 218, smatrao da postoji ugnjetavanje manjine i kad na strani vedine, koja je donela odluku o prodaji akcija po odredenoj ceni, ne postoji prevara, nepoT.cnje ili nedostatak dobre vere, ili neadekvatno poslovanje, niti se upravnom odboru može pripisati da prodaja nije bila izvršena u korist društva. Međutim, sama činjenica da ostalim akcionarima o nameravanoj prodaji nije dato prethodno obaveštenje i da manjma nije imala pniiku da kupi takve akcije, po mižljenju Suda, govori da interesi manjine "nepravedno nisu uzeti u obzir." (International Business Lawyer, Nov. 1988, p. 444). 4 Odredbama Trgovadkog zakonika za Kraljevinu Jugoslaviju, od 1937. godine, par. 283 (1), akcionarima i članovima druStva sa ograničenom odgovomošdu bilo je dato pravo da osporavaju zaključke i odluke skupštine ne samo zbog povrede zakona i statuta, već i ako je zakljudak "protivan dobrim običajima u poslovnom životu i ide za oštećenjem ma i samo jednog deonidara ili može da Steti društvene interese."

78

Prof, dr Radovan Vukadinović, Profesor Pravnog fakulteta u Kragujevcu