Pravo i privreda

Prilikom ocene da li su u konkretnom slučaju povređeni interesi pojedinca ili manjine domaći sudovi bi se, bar u početku, mogli rukovoditi iskustvima nekih stranih sudova. Inostrana jurisprudencija pokazuje da su sudovi ovu vrstu pravne zaštite pored neposrednog oslanjanja na odredbe zakona i osnivačke akte samih društava, temeljili na principu lojalnosti i jednakog postupanja (u Nemačkoj), odnosno u opšteprihvaćenom načelu ponašanja u dobroj veri (good feith) i zabrani zloupotrebe prava (u SAD i Holandiji). Tako prema jednoj presudi Saveznog suda Nemačke (Bundesgerichtshof) 1 "akcionari u svakom društvu, uključujući i akcionarsko đruštvo, imaju poseban pravni odnos jedni prema drugima, koji ih obavezuje da uzmu u obzir interese kompanije i drugih akcionara (’gesellschaftsrechtliche Treupflicht’). Holandski sudovi su, pored u zakonu nabrojanih slučajeva zaštite manjine, polje zaštite znatno proSirili pozivanjem i na načelo ponašanja u dobroj veri i načelo savesnosti i poštenja. 2 U engleskoj praksi manjina svoju zaštitu ostvaruje kroz izuzetke od vodećeg slučaja Foss v Harbottle, 3 koji se temelje na pravilima Common law i razlozima pravičnosti kao i na osnovu neposredne primene odgovarajućih zakonskih odredbi. 4 Zaštita manjine po osnovu opštih pravila (common law) obuhvata zaštitu od akata koji su, iako doneti od većine članova društva: ultra vires ili nezakoniti; ako prilikom donošenja nisu poštovana pravila postupka određena statutom društva; ako se takvim aktima i odlukama onemogućava korišćenje individualnih prava i ako se oni koji kontrolišu društvo ponašaju prevarno i ugnjetački. Zakonom 0 kompanijama (The Companies Act, od 1980, 1985. i 1989.) svakom članu društva dato je 1 pravo da sudskim putem traži zaštitu svojih interesa od onih poslova društva koji su, ili koji će bid, zaključeni i vođeni na način da "nepravično štete interesima nekog dela članstva", kao i od stvarnih i potencijalnih radnji ili propusta društva kojima se, ili kojim se mogu, "nepravedno oštetiti interesi nekog dela članova." 5 Prava manjine koja mogu biti predmet zaštite Po svojoj sadržini i prirodi sva prava članova društva sa ogrničenom odgovornošću i akcionara u akcionarskom društvu se mogu odrediti kao imovinska i upravljačka. 0 Osnovno imovinsko pravo akcionara u toku postojanja akcionarskog društva je pravo na udeo u dobiti, koju skupština akcionara odredi za podelu (pravo na dividende), srazmerno nominalnoj vrednosti akcija. Skupština može odlučiti i da se dobit (ili men deo) ne deli akcionarima ili da se ne deli akcionarima koji imaju odredenu klasu akcija.' Skupština pri tome odlučuje tročet-

1 Presuda od 1. februara 1988, II ZR 75/88, objavljena u International Business Lawer, November 1988, p. 447. 2 VJ.M.M. Maeijar, A Modem European Company Law System, Comentary on the 1976 Dutch Legislation, Sijlhoff, 1978, pp. 108-109. 3 U pitanju je bila lužba jednog akcionara (Foss) protiv direktora društva zbog navodne prevare. Sud je, raeđutim, odbio tužbu navodeći da društvo predstavlja posebno pravno lice odvojeno od njegovih članova, u kome je jedino generalna skupština ovlašćena da donese odluku o pokretanju postupka V. Company Law, ACCA, Levelz, .jPP, London, 1983, p. 153 4 Ibid., pp. 153, 157 i dalje. 5 Ibid., p. 157; Charlesworth and Cain Company Law, by G. Morse, London, 1983, p. 407. 6 V. Jovanović, Akcionarsko društvo, Pravo i privreda, 3-6/1993, str. 33. U tom smisiu i odredbe člana 225. stav 5. Predloga zakona, odreduju da "obične akcije daju pravo na upravljanje društvom, na učešće u dobiti i na deo likvidacione mase."

79

PRAVNI STATUS MANJINSKIH VLASNIKA U ZAKONUO PREDUZEĆIMA IINVESTICIONIINTERES