Pravo i privreda

odgovornošću ne mogu neposredno i direktno koristiti, bez uticaja i dodatnih odluka organa društva. S obzirom na prirodu trgovačkog đruštva, o načinu korišćenja većine takvih prava uglavnom odlučuje skupština društva, kao organ vlasnika. Tako stvarni obim njihovog uživanja upravo zavisi od načina rada i odlučivanja ovog organa, odnosno od ovlašćenja manjine u vezi načina sazivanja skupštine i uticaja na rad i ođlučivanja na skupštini. Pređlogotn zakona akcionarima ili članovima društva sa ograničenom ođgovornošću koji imaju najmanje jednu desetinu osnovnog kapitala ili statutom određeni manji deo, data su sledeća prava: 1 1) Pravo da od upravnog odbora (ili direktora u društvu sa ograničenom odgovornošću) zahtevaju sazivanje skupštine, uz navođenje pitanja o kojima bi trebalo da odlučuje i razloge za sazivanje skupštine. 2) Pravo da sami sazovu skupštinu ako to nije učinio upravni odbor, odnosno direktor, po njihovom pismenom zahtevu u roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva. 3) Pravo nadzornog odbora da sazove skupštinu ako se u roku od 15 dana skupština nije sastala po zahtevima iz prethodnih stavova. 4) Pravo da od akcionarskog društva, odnosno društva sa ograničenom odgovomošću zahtevaju da im otkupi akcije, odnosno udele, ako skupština nije održana ni po prethodnom stavu. 5) Pravo da zahtevaju da se odlučivanje o određenom pitanju stavi na dnevni red već sazvane skupštine (pravo dopune dnevnog reda). Mere i oblici zaštite Prava manjine u akcionarskom društvu mogu biti ugrožena ođlukama skupštine i upravnog odbora, u slučajevima kada skupština većinom glasova donese ođluku, ili kad potvrdi ili odbije da poništi odluku upravnog odbora kojom se šteti interesima manjine. Kod društva sa ograničenom odgovomošću u kome nije formiran upravni odbor, prava manjine mogu biti ugrožena odlukama direktora, odnosno poslovode kao inokosnog poslovodnog organa. Kako su, medutim, u pitanju najčešće odluke skupštine akcionarskog društva i društva sa ograničenom odgovornoSću, to su u Predlogu zakona prava manjinskih članova obradena u okviru odredbi koje su posvećene pravnom položaju odgovarajućih skupština. 2 Njihova zaštita se može obezbediti ili davanjem prava manjini da i sama učestvuje u radu ovih organa, sa takvim ovlaSćenjima da može sprečiti donošenje odluka protiv sopstvenih interesa (neposredna preventivna zaštita) ili, ako joj to nije omogućeno, davanjem prava da spreči izvršenje tako donetih odluka. Tako se, s obzirom na prava koja mogu biti predmet zaštite, sva sredstva i mere za zaštitu prava manjinskih vlasnika mogu klasifikovati kao: pravo manjine da bude obaveštena o radu njegovih organa i poslvoanju društva; pravo manjine da bude predstavljena u organima druStva; postojanje nadzornih organa; zaštitu manjine kroz neposredni državni nadzor i sudsku zaStitu manjine. 3 a) Pravo manjine da bude predstavljeno u organima društva - Pravo predstavljanja manjine, kao jedno od "najefikasnijih" sredstava zaStite manjine, 4 obuhvata pravo na "učestvo-

1 V. čl. 256. i 380. Predloga zakona. 2 čl. 256. za akcionarska društva i čl. 380. Predloga zakona, za društva za ograničenom odgovomošću. 3 R. Prica, op. cit., str. 175

81

PRAVNI STATUS MANJINSKIH VLASNIKA U ZAKONUO PREDUZEĆIMA IINVESTICIONIINTERES