Pravo i privreda

Nadzorni odbor je obavezan i da po zahtevu akcionara koji ima najmanje 1/10 osnovnog kapitala sazove skupštinu akcionara, ako to ne učini upravni odbor. O izboru, opozivu i naknadi za rad članova nadzomog odbora odlučuje skupStina većinom glasova. Predlogom zakona nije predvideno pravo manjine da kao grupa neposredno bira srazmerni broj svojih predstavnika u nadzorni odbor. Tako pravilo o većinskom odlučivanju na skupštini praktično daje pravo većini da imenuje sve članove nadzomog odbora. ReSenja iz uporednog prava pokazuju da se u ovakvim situacijama prava manjine mogu zaštiti ili zakonskom odredbom o pravu odredene manjinske grupe da imenuje svog člana/ili ostavljanjem mogućnosti da se način predstavljanja manjine u nadzoraom odboru reši statutom. 2 c) ZaStita manjine radom revizora (editora) - PoSto postojanje nadzomog odbora nije obavezno za sva preduzeća, to će u preduzeću u kome nije izabran nadzorni odbor njegove poslove vršiti skupStina, odnosno izabrani revizor, u skladu sa statutom. Poslovi revizora se u stručnom smislu svode na kontrolu načina i ispravnosti vodenja poslovnih knjiga, sastavljanja, objavljivanja i podnošenja računovođstvenih iskaza i poslovnih izveStaja od’strane preduzeća. Zaštitu svojih interesa manjina ostvaruje kroz pravo uvida u izveštaje, koje o tome sastavlja revizor. Pravo uvida u izveštaje nadzomog odbora i revizora je odredbama Sana 86. stav 1. Predloga zakona, tretirano kao opšte pravo na obaveštavanje koje pripada svim članovima i akcionarima. Predlogom zakona, medutim, nisu odredeni blizi kriterijumi, npr. broj zaposlenih ili visina osnivačkog kapitala ili ostvarenog prometa, na osnovu kojih bi se donela odluka o postojanju nadzomog odbora ili revizora. Odredbama člana 59. stav 3. jedino je odredeno da o izboru revizora odlučuje skupStina preduzeća, ako saveznim zakonom, odnosno osnivačkim aktom ili statutom nije đrukčije odredeno. Osim toga, preduzeće može ustanoviti i intemu reviziju. d) Pravo manjine da bude obaveštena o poslovanju druStva i radu njegovih organa Pravo na obaveštavanje - Prema odredbama člana 86. Predloga zakona, generalno pravo na obaveštavanje obuhvata: 1. pravo članova i akcionara da budu obaveSteni o radu preduzeća objavljivanjem bilansa preduzeća i konsolidovanog bilansa povezanih preduzeća i uvidom u izveštaje nadzomog odbora, revizora i uprave preduzeća. 2. pravo da pregledaju poslovne knjige i dokumente pređuzeća i da organima odredenim osnivačkim aktom, odnosno statutom pismeno postavljaju pitanja o upravljanju preduzećem, na koja se mora pismeno odgovoriti. Osim toga, svaki akcionar ima pravo i da najmanje osam dana pre ođržavanja skupštine postavi u pismenom obliku pitanje u vezi dnevnog reda, a uprava druStva je obavezna da da akcionaru pismeni odgovor.

1 V.par. 311. st. 2. Trgovačkog zakonika za Kraljevinu Jugoslaviju, od 1937. godine, koji je davao pravo deoničam, koji je predslavljao bar toliki deo osnovne glavnice koliki se dobija kad se celokupna osnovna glavmca, predstavljena na skupštini, podeli brojem članova nadzomog organa, da zahteva da se izbor članova nadzomog odbora izvrši glasanjem po skupinama predlagača. 2 Prema odredbama par.s2. st.l. nemačkog GmbH - Gesetz i par. 101. st.l. Akt - Gesetz, članove nadzomog odbora bira skupStina većinom glasova, ali se statutom može odrediti kvalifikovana većina za odluku skupštine o biranju nadzomog odbora ill dati pravo manjini da imenuju svog člana.

83

PRAVNI STATUS MANJINSKIH VLASNIKA U ZAKONUO PREDUZEĆIMA IINVESTICIONIINTERES