Pravo i privreda

snazi. U tako određenim okvirima načelno se mogu uočiti dve faze organizovanja javnih preduzeća. Prva faza je opređeljenja odredbom člana 49. Ustava SFRJ iz 1974. godine, odnosno Amandman XI tačka 2. stav 4. na taj Ustav, po kojoj ovi privredni subjekti imaju status organizacije udruženog rada sa svim statusnim karakteristikama jednog od "oblika udruživanja rada i sredstava", ali i pojačanim uticajem društvene zajednice na rad ovih organizacija udruženog rada, koja je proizilazila iz činjeniće da su ti subjekti obavljali delatnosti koje su "nezamenjiv uslov života i rada gradana ili rada drugih organizacija na određenom području" ili su te delatnosti bile neophodne za rad organa društveno-političke zajednice, koja osniva tu organizaciju uđružehog rada. S tim u veži su i odredbe o ekskluzivnom pravu društvenopolitičke zajednice na osnivanje ovih organizacija udruženog rada. Ostvarivanje posebnog uticaja na rad organizacija koje obavljaju poslove od posebnog društvenog interesa (takvim pojmom je bliže odredivana priroda njihove delatnosti) imalo je svoje različite aspekte ispoljavanja i uglavnom se kretalo od prava skupštine društveno-političke zajednice da daje saglasnost na imenovanje poslovodnog organa, odnosno na statu t te organizacije, do prava na određivanje tzv. "predstavnika društvene zajednice", koji će reprezentujući tu zajednicu učestvovti u radu organa upravljanja ovih organizacija, kada se na tim organima odlučuje o pitanjima za koja druStvena zajednica oceni da su od interesa za njen rad, kao i za normalan život i rad građana i drugih organizacija udruženog rada na određenom području. Uticaj ovih reSenja jasno je prepoznatiljiv i u prvim verzijama Zakona o preduzećima ("Službeni list SFRJ", br. 77/88 i 40 /89). Osnovno obeležje ove faze statusnog organizovanja javnih preduzeća sastoji se u tome da su ona osnivana od strane društveno-političkih zajednica (samostalno ili zajedno sa drugim društveno-pravnim licima), da su poslovala sredstvima u društvenoj svojini, te da su bila organizovana u jednom od tada postojećih oblika "udruživanja rada i sredstava", odnosno po donošenju Zakona o preduzedima u statusu javnih preduzeća. Pojeđnostavljeno redeno država je, institucionalizovana kroz pojavne oblike društveno-političkih zajednica, u odnosu na ova preduzeda, u prvoj fazi njihovog razvoja, neposredno ostvarivala i bila nosilac i dominijuma i imperijuma. Ta simbioza dinila je ova preduzeća potpuno nezavisnim od svih mogudih tržišnih tokova i, po pravilu, obezbeđivala je značajno povoljniji materijalni položaj no što je to bio sludaj sa drugim organizacijama udruženog rada, odnosno preduzedima. Draga faza statusnog organizovanja javnih preduzeda započinje usvajanjem narednih izmena i dopuna Zakona o preduzedima ("Službeni list SFRJ", br. 46/90). Ovim novelama Zakona o preduzedima u domenu organizovanja i poslovanja javnih preduzeda izvršena je krupna promena. Naime, po prvi put je na normativnom planu stvoren pravni osnov za razlikovanje u ostvarivanju jus imperijuma u odnosu na jus dominijum. To se najoditije može sagledati u dinjenici razlikovanja prava na osnivanje, pa u tom kontekstu i obezbedenje osnivadkih sredstava, u odnosu na obezbedivanje ostvarivanja posebnog društvenog interesa vezanog za obavljanje delatnosti radi kojih se osniva javno preduzede. Međutim, kako to obično biva u našim uslovima, ovaj iskorak unapred prema adekvatnijem tretmanu javnih preduzeća, u okvirima istih izmena i dopuna, ozbiljno je doveden u pitanje. Reč je, naime, o tome da su, uok i prelaznih odredbi, odredbe člana 196 b. kojom je ranijim izmenama Zakona o preduzećima stvorena mogućnost da postojeće društveno-političke zajednice budu organizovane kao javna pređuzeća, dopunjene odredbama kojima se želelo da se da realna sadržina takvom opredeljenju. To je učinjeno na način da je novim stavom 3. člana 186 b. utvrdeno da se kapital, srazmerno čijoj visini društveno-poiitička zajednica učestvuje u upravljanju javnim preduzećima, smatra izvršena identifikacija države kao

89

OSTVARIVANJE JAVNOG INTERESA IZ DELATNOSTI JAVNIH PREDUZEĆA