Pravo i privreda

osnovana kao jednosubjektna preduzeda, svojim opštim aktima, posebno statutima, uredila i mnoga pitanja koja bi lege artis bila u domenu zakonske regulative. Problem je dopunski usložen činjenicom da je Narodna skupština, odnosno Vlada Republike Srbije dajudi saglasnost na takve statute, istim dala i snagu zakonskih, odnosno podzakonskih akata. No, sa aspekta analize u ovom radu nede se ulaziti u sadržinu rešenja koja su stimulisana u pojedinim statutima javnih preduzeda, ved de se ostati na nivou sagledavanja zakonske uredenosti materije osnivanja i poslovanja javnih preduzeća. 1. ZAKON O PREDUZEĆIMA. Ovim zakonom koji je još uvek matidni zakon za uredivanje statusnih aspekata organizovanja privrednih subjekata na teritoriji SR Jugoslavije, pitanjima organizacionog ustrojstva javnih preduzeda povedana je samo fragmentarna pažnja. Najpre, dlanom 2. stav 1,3. i 4. utvrdeno je da javno preduzede može biti u društvenoj svojini, u mcSovtoj svojini i u privatnoj svojini, a u skladu sa dlanom 196 b. stav 3. i u državnoj svojini. Na taj način anticipirano je i na planu uređivanja svojinskih odnosa podržano rešenje iz člana 24 a. stav 1. u vezi stava 4. po kome javno preduzede mogu osnovati pravna i fizidka lica, uz obavezu osnivada da obezbede sredstva za njegovo osnivanje. Zakon o preduzedima u dlanu 24a. stav 2. preuzima ustavnu odredbu o funkcionalnom kriterijumu prilikom opredeljenja statusa javnog preduzeda. U tom smislu, javnim preduzedem smatra se ono preduzede koje je osnovano radi proizvodnje i prometa odredenih proizvoda i vrSenja usluga koje su "nezamenjiv uslov života i rada gradana ili rada drugih preduzeda na odredenom podrudju ili ako je to neophodno za rad organa društveno-političke zajednice." Imajudi u vidu ovu dimenziju cilja, koji se ostvaruje iz delatnosti javnih preduzeda, savezni zakonodavac je dopunski intervenisao na nadin da je posebno definisao uslove ostvarivanja javnog interesa. To je učinjeno tako što je skupština društveno-politidke zajednice (prema teritorijalnom kriterijumu, uzimajudi u ozbir javni interes koji se ostvaruje na odredenom podrudju) ovlašdena da propiše uslove koje mora da ispunjava javno preduzede da bi uopšte moglo da otpodne sa vršenjem svoje delatnosti, odnosno da propiše nadin na koji de se ostvarivati poseban društveni interes u obavljanju delatnosti ili poslova javnog preduzeda. Tom prilikom, domašaj primene propisa o uslovima obavljanja poslova od posebnog društvenog interesa odnosi se kako na sva javna preduzeda, koja vrše te delatnosti, tako i na delove drugih (dakle "nejavnih") preduzeda koja su u obavljanju registrovanih delatnosti u prilici da vrSe i poslove koji su "nezamenjiv" uslov života i rada građana ili rada drugih preduzeda na odreĐenom podrutju ili ako je to neophodno za rad organa društveno-politidke zajednice". Sem ovih odredbi, uglavnom nadelnog karaktera, Zakon o preduzedima, u skladu sa dlanom 24 b. upuduje da de se odredbe zakona kojima je uredena organizacija i poslovanje preduzeda u društvenoj, mešovitoj, odnosno privatnoj svojini primenjivati i na javna preduzeda. Tom prilikom naravno, nije prepušten Slobodan izbor samim javnim preduzedima za koje de se od tih odredbi opredeliti, ved je to uslovljeno karakterom svojine na sredstvima rada tog javnog preduzeda. S tim u vezi nastaje ne tako mali problem za javna preduzeda u državnoj svojini, pošto Zakon o preduzedima ne sadrži odredbe o organizaciji i upravljanju državnim preduzedima. 2. ZAKON O JAVNIM PRF.DT JZF.ĆTMA. Odredena podnormiranost i fragmentirani tretman javnih preduzeda u Zakonu o preduzedima uslovila je potrebu uredivanja materije osnivanja, organizovanja i poslovanja javnih preduzeda na nivou pbsebnih - specijalnih zakona. U tom smislu na teritoriji Republike Srbije donet je Zakon o javnim preduzedima i više specijalnih zakona kojima je u odredenoj oblasti obavljanja privrednih delatnosti predvideno osnivanje javnih preduzeda. Na taj nadin uspostavljen je i poseban režim odnosa opšteg i

91

OSTVARIVANJE JAVNOG INTERESAIZ DELATNOSTIJAVNIH PREDUZEĆA