Pravo i privreda

posebnog zakona, u kome se Zakon o javnim preduzedima pojavljuje u statusu opšteg zakona u odnosu na zakone iz pojedinih oblasti kojima su osnovana javna preduzeća. S druge strane, u odnosu na Zakon o preduzećima, Zakon o javnim preduzedima ima status posebnog zakona. U domenu primene Zakon o javnim preduzedima utvrđuje nešto širi krug privrednih subjekata na koje de se primeniti njegove odredbe nego što bi se to moglo zaključiti samo na osnovu Zakona o preduzedima. U tom kontekstu Zakon o javnim preduzedima se primenjuje i na preduzeda koja obavljaju delatnosti ođ javnog interesa, odnosno koja vrše poslove javnih službi u užem znadenju tog pojma. Inade, što se tide svojinskog odnosa na sredstvima rada, Zakon o jravnim preduzedima načelno pruža mogudnost data preduzeda posluju u svim svojinskim oblicima. No na tom planu sredemo se i sa prvom specifičnošdu ovog zakona. Naime, zakonodavac, polazedi od realnosti života, posebnu pažnju je posvetio utvrdivanju pravila kojima se uređuje udešde države u upravljanju i poslovanju ovih preduzeda. S tim u vezi poseban akcent je stavljen na regulisanje situacije kada država upravlja javnim preduzedem na osnovu svog vlasnidkog odnosa na sredstvima rada u tim preduzedima. Tada ona upravlja, odnosno udestvuje u upravljanju srazmerno udešdu državnog kapitala u ukupnom kapitalu javnog preduzeda. Sasvim druga situacija postoji u sludaju kada je utvrđeno pravo i obaveza učešda države u poslovanju javnog preduzeda radi obezbedivanja i kontinuiranog pradenja uslova ostvarivanja javnih interesa iz poslovanja ovih preduzeda. Ovo razlikovanje države kao vlasnika sredstava rada u određenom javnom preduzedu, od države kao nosioca ostvarivanja javnog interesa iz delatnosti javnog preduzeda nije do kraja izvedeno i ostaje kao normativni zadatak redaktorima propisa kojima de se urediti uslovi osnivanja, organizovanja i poslovanja javnih preduzeda. Da potreba doslednog podvajanja utvrđenih funkcija države u domenu poslovanja javnih preduzeda nije samo doktrinirno, ved i vrlo pragmatidno pitanje ukazuju i odredbe samog Zakona o javnim preduzedima, kojima se stvara mogudnost da javna preduzeda mogu radi obavljanja delatnosti koje doprinose efikasnijem i racionalnijem poslovanju javnim preduzeda osnivati druga preduzeda. Uzimajudi u obzir dinjenicu da su sva znadajnija javna preduzeda osnovana inicijalno kao preduzeda u državnom vlasniStvu, sasvim opravdano se postavlja pitanje u kakvom de statusu biti preduzeda koja su osnovana od strane javnih preduzeda. Izvesno je da do otpodinjanja, pa i znadajnijeg zamaha svojinske transformadje da de ta preduzeda poslovati smash a u državnoj svojini. No, ona zbog prirode poslova koje obavljaju nede i ne mogu biti svrstara u kategoriju javnih preduzeda. Dakle, posredno ostvarivanjem funkcije osnivanja novih preduzeda, u vrlo kratkom periodu vremena dodi de do suštinskog razdvajanja javnih od državuih preduzeda, te u tom pravcu treba obezbediti i instrumentarij udešda države u poslovanju preduzeda, koji ne može biti isti za oba sludaja. Inade, treba istadi i sledede obeležje Zakona o javnim preduzedima, koje proizilazi iz dinjenice podnorrmranosti u regulisanju javnih preduzeda u Zakonu o preduzedima. Ono se ispoljava u nastojanju da Zakon o javnim preduzedima poprimi sva obeležja sistemskog zakona. To se može uoditi najpre u strukturi samog zakona (nastoji se da se njime urede sva pitanja od znadaja za osnivanje, organizovanje, poslovanje i upravljanje javnim preduzedima), a zatim i dinjenid da se na više mesta upuduje da de se odredeno pitanje urediti posebnim zakonom. 3. ZAKON O JAVNIM SLUŽBAMA. Odredene hepreciznosti, pa u pojedinim odredbama i protivurednosti, koje sadrže gore analizirane odredbe Zakona o preduzedima i Zakona o javnim preduzedima, opredelile su republidkog zakonodavca da normativno interveniSe uredujudi oblast organizovanja javnih službi posebnim zakonom.

92

Prof, dr Dragon Kostić, viši nauini saradnik, Institutza uporedno pravo, Beograd